Inačica od 30. listopada 2012. u 10:34 uredi Woluhar (razgovor \| doprinosi) 353 edits →‎Izvori ← Starija izmjena		Inačica od 30. listopada 2012. u 10:51 uredi ukloni ovu izmjenu Starčevićanac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.158 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Oružani sukob [[Slika:Oton Ivekovic, Rakovicka pogibja (smrt Eugena Kvaternika).jpg\|mini\|300px\|\|[[Oton Iveković]]: Pogibija Eugena Kvaternika]]▼ \|naziv=Rakovička buna \|dio= ▲\|slika= [[~~Slika~~Datoteka:Oton Ivekovic, Rakovicka pogibja (smrt Eugena Kvaternika).jpg~~\|mini~~\|300px\|~~\|[[Oton Iveković]]: Pogibija Eugena Kvaternika~~]] \|opis slike= [[Oton Iveković]]: Pogibija Eugena Kvaternika \|datum= [[8. listopada\|8.]] - [[9. listopada]] [[1871.]] \|mjesto= [[Rakovica]] \|teritorij= \|ishod= Austrijska pobjeda, gušenje ustanka \|sukobljeni1= <center>[[Datoteka:Flag of Croatia 2 by 3 No COA.svg\|border\|110px]] Hrvatski ustanici</center> \|sukobljeni2= <center>[[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg\|border\|110px]] [[Austro-Ugarska]]</center> \|sukobljeni3= \|zapovjednik1= [[Eugen Kvaternik]] \|zapovjednik2= \|zapovjednik3= \|jačina1= 1700 \|jačina2= \|jačina3= \|posljedice1= \|posljedice2= \|posljedice3= \|bilješke= }} '''Rakovička buna''' naziv je za [[ustanak]] što ga je protiv [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] u području [[Rakovica\|Rakovice]] poveo [[Eugen Kvaternik]]. == Uzroci ustanka == U ozračju nezadovoljstva koje je nastalo u [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija\|Hrvatskoj i Slavoniji]] nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868.]].), dolazi do okupljanja dijela pripadnika [[Stranka prava\|Stranke prava]] oko ideje pobune protiv vlasti [[Beč]]a i [[Budimpešta\|Budimpešte]], ali i protiv banovanja [[mađaroni\|unionista]] [[Levin Rauch\|Levina Raucha]].▼ ▲U ozračju nezadovoljstva koje je nastalo u [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija\|Hrvatskoj i Slavoniji]] nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]].), dolazi do okupljanja dijela pripadnika [[Stranka prava\|Stranke prava]] oko ideje pobune protiv vlasti [[Beč]]a i [[Budimpešta\|Budimpešte]], ali i protiv banovanja [[mađaroni\|unionista]] [[Levin Rauch\|Levina Raucha]]. Buni su prethodile mnoge promjene i krize unutar [[Stranka prava\|Stranke prava]]. Kvaternik se već duže vremena želio vratiti u [[Hrvatski Sabor\|Sabor]]. No on više nije imao pokrovitelja koji bi mu pomogli u toj nakani (kao nekoć [[ban]] Rauch), a s druge strane Bedekovićev režim mu nije dozvoljavao probitak. [[Ante Starčević]] koji je imao tu povlasticu i sam je priznavao da je Kvaternikov izbor u Sabor važniji od njegova. Kvaternik ipak preko [[Edo Halper\|Ede Halpera]] koji je svoje mjesto prepustio dobiva tu mogućnost, ali zbog protivljenja [[Katolička Crkva\|Katoličke Crkve]] to nije ostvareno. Nadao se da će ga Bog koji "ravna sudbinom ne toliko ili samo ljudih, koliko odlično i prije svega narodah" dovesti u skup "razbojnikah" tj. u Sabor. Neposredno prije Rakovice pisao je Halperu da sada razumije zašto nije bila Božja volja da dođe u Sabor. Potkraj [[1870.]]. i početkom [[1871.]]. došlo je do velikih razlika unutar stranke koje su gotovo dovele do rascjepa. Osnovni razlog sukoba bilo je pitanje vjere no to je kompromisom izglađeno. Vrenje u [[Vojna krajina\|Vojnoj krajini]] s obzirom na početak procesa razvojačenja i priključenja Hrvatskoj probudilo je u njega nadu da će ga krajiški puk sljediti u borbi za slobodu, a protiv "švabsko-madžarskoga gospodstva." No tada su krajiški seljaci više zazirali od Mađara no od Austrije, jer su se plašili uvođenja novih [[porez]]a, što se kasnije i dogodilo. Usto, stanovnici tog kraja bili su uznemireni zbog mjerenja zemljišnih posjeda za [[katastar]] i krčenja [[šuma]]. Kvaternik je tako stekao dojam da je to pravi kraj za bunu koja bi se mogla proširiti i ugroziti Monarhiju zbog njezine unutarnje nestabilnosti. Uz Kvaternika, glavni nositelji bune bili su: [[Ante Rakijaš]] (uz Kvaternika već od [[1864.]].), [[Vjekoslav Bach]] (zagrebački student prava i odgovorni urednik pravaškog glasila "[[Hrvatska (dnevni list)\|Hrvatska]]"), [[Petar Vrdoljak]] (glavni ustanički agitator u Rakovici), braća Čuići iz [[Broćanac\|Broćanca]] i [[Ante Turkalj]] (općinski bilježnik u Rakovici). Nakana je bila formirati vladu pravaša na čelu sa Starčevićem, a ako ustanak pretrpi poraz trebali su stradati samo oni i tako sačuvati stranku. == Tijek ustanka == Dana [[7. listopada]] [[1871.]]. skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istog dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom. ▼ Sutradan, [[8. listopada]] [[1871.]]. planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih [[graničar]]a i razvijenom [[hrvatska zastava\|hrvatskom zastavom]] krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su odmah pristala sela: Rakovica, [[Broćanac (Rakovica)\|Broćanac]], [[Brezovac (Rakovica)\|Brezovac]], [[Mašvina]], [[Plavča Draga]] i [[Gornja Močila (Rakovica)\|Močila]]. U buni su sudjelovali i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu{{pojasniti\|Ima li tekst? Bio bi dobar za wikiizvor.}} predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih [[županija]], te da svećenici obiju vjeroispovijedi "imadu narod poučiti u ljubavi i slozi." Istog dana upućen je Rakijaš s 300 vojnika da pobuni [[Drežnik Grad\|Drežnik]], ali se neobavljena posla vratio u Rakovicu.<ref>▼ ▲Dana [[7. listopada]] [[1871]]. skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istog dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom. ▲Sutradan, [[8. listopada]] [[1871]]. planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih [[graničar]]a i razvijenom [[hrvatska zastava\|hrvatskom zastavom]] krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su odmah pristala sela: Rakovica, [[Broćanac (Rakovica)\|Broćanac]], [[Brezovac (Rakovica)\|Brezovac]], [[Mašvina]], [[Plavča Draga]] i [[Gornja Močila (Rakovica)\|Močila]]. U buni su sudjelovali i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu{{pojasniti\|Ima li tekst? Bio bi dobar za wikiizvor.}} predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih [[županija]], te da svećenici obiju vjeroispovijedi "imadu narod poučiti u ljubavi i slozi." Istog dana upućen je Rakijaš s 300 vojnika da pobuni [[Drežnik Grad\|Drežnik]], ali se neobavljena posla vratio u Rakovicu.<ref> [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf]Ferdo Šišić: Kvaternik (Rakovička buna) str.19 </ref> Line 31 ⟶ 50: ==Izvori == {{Izvori\|1}} * "Odgonetavanje Zagonetke Rakovica" [[Zvonimir Kulundžić]], Multigraf, Zagreb, 1994. str. 685.<br /> * [http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf] Ferdo Šišić: Kvaternik (Rakovička buna) str. 19 </ref><br />

Rakovički ustanak: razlika između inačica