Wikipedija

Dadaizam: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
45.820 edits
m r2.7.1) (robot Dodaje: eu:Dadaismo
slike i poveznice
Redak 1:
[[Datoteka:Theo van Doesburg 101.jpg|mini|<center>[[Theo van Doesburg]], plakat za ''Malu Dada večer (Kleine Dada Soirée)'' 1922., 30 x 30 cm, Centraal Museum, [[Utrecht]]]]
'''Dadaizam''' je umjetnički pokret koji u traženju novoga izraza negira sve ustaljene vrijednosti<ref>[http://www.hrleksikon.info/definicija/dadaizam.html Dadaizam, definicija pojma na Hrvatskom obiteljskom leksikonu], Posjećeno 30. listopada 2012.</ref>. Dadaizam akcentira besmislenost civilizacije koja uništava vlastite vrijednosti. Naglašavali; sunaglašava apsurdnost izlažući banalne predmete kao umjetnička djela.
 
Dadaizam teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti logike, ismijava "vječnu ljepotu". Dadaizam je protiv nepokretnosti misli i određenja pojmova, Dada je i protiv Dade, pa iz toga mnogi izvode zaključak da dadaizam nije toliko protuumjetnički i protuknjiževni smjer "koliko posebno raspoloženje duha, krajnji čin antidogmatizma koji se za svoju borbu služi svim sredstvima." (De Michelli)▼
 
▲Dadaizam teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti logike, ismijava "vječnu„vječnu ljepotu"ljepotu”. Dadaizam je protiv nepokretnosti misli i određenja pojmova, Dada je i protiv Dade, pa iz toga mnogi izvode zaključak da dadaizam nije toliko protuumjetnički i protuknjiževni smjer "koliko posebno„posebno raspoloženje duha, krajnji čin antidogmatizma koji se za svoju borbu služi svim sredstvimasredstvima”." (De Michelli)
[[Datoteka:Hugo Ball Cabaret Voltaire.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Hugo Ball]] recitira svoju poeziju u kafeu ''Cabaret Voltaire'', [[Zurich]], 1916.]]
== Nastanak ==
[[Datoteka:RroseSelavy.jpg|mini|200px|<center>[[Man Ray]], ''Rose Selavy'' (alter ego [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]]), 1921., Muzej umjetnosti [[Philadephia]]]]
Dadaizam nastaje vrlo burno [[1916]]. godine u [[Zürich]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]], u koji se sklanja velik broj umjetnika za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Grupa umjetnika okupljena oko kafea "''Cabaret Voltaire"'' pokrenula je časopis "''Dada"'' koji je dobio ime po onomatopeji dječjeg tepanja; =prema [[besmislica]].Tristanu Tzaru „riječ koja ne znači [[ništa”<ref>Tristan Tzara]], (1896.''Tri -dadaistička 1963.)manifesta; osnivačDada jemanifest. iO pisacljubavi prvoglomnoj [[manifest]]a,i aljubavi ugorkoj. jednojVIII jeKako prigodi,ćemo nekolikonapisati desetljećadadaističku kasnije,pjesmu'' u izjavio:časopisu ▼
[[Kolo]] br. 12., [[Zagreb]], 1971., str. 1202.</ref>. No, postoji vjerovanje da su prilikom jednog sastanka dada umjetnici, u duhu besmislenosti, željeli pokretu dati ime nasumičnim zabijanjem noža u francusko-njemački rječnik; nož se zabio na francuskom pojmu za „igračku drvenog konjića”, ''Dada''<ref>Dona Budd, ''The Language of Art Knowledge'', Pomegranate Communications, Inc.</ref>. [[Tristan Tzara]] (1896. - 1963.) osnivač je i pisac prvog [[manifest]]a, a u jednoj je prigodi, nekoliko desetljeća kasnije, izjavio:
 
''"{{citat|Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba. Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću. No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti."''}}▼
▲Dadaizam nastaje vrlo burno [[1916]]. godine u [[Zürich]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]], u koji se sklanja velik broj umjetnika za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Grupa umjetnika okupljena oko kafea "Cabaret Voltaire" pokrenula je časopis "Dada" koji je dobio ime po onomatopeji dječjeg tepanja = [[besmislica]]. [[Tristan Tzara]] (1896. - 1963.) osnivač je i pisac prvog [[manifest]]a, a u jednoj je prigodi, nekoliko desetljeća kasnije, izjavio:
 
▲''"Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba. Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću. No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti."''
 
To je bio razlog za dadaističku pobunu, zagovaranje [[apsurd]]a, promidžbu nihilizma, odbacivanje svih tradicionalnih vrijednosti. Tristan Tzara je obrazlagao potrebu osnivanja jednog takvog pokreta riječima:
 
''"{{citat|Dada je nastala iz moralne potrebe. iz neutažive želje da se postigne apsolutni moral, iz dubokog osjećaja da bi čovjek, koji je u središtu svih tvorevina duha, morao potvrditi svoju nadmoć nad osiromašenim spoznajama o ljudskoj bitnosti, nad mrtvim stvarima i loše stečenim dobrima. Dada je nastala iz pobune koja je u to doba bila zajednička svim mladima iz pobune koja je od pojedinaca tražila posvemašnje prihvaćanje potreba svoje prirode, bez obzira na povijest, na logiku..."''}}
 
Tzara odbacuje sve teorije te se izruguje i kubističkim i futurističkim "akademijama, laboratorijima formalnih ideja". Iz njegovih tekstova zrači neobična uznemirenost, nepredvidivost. Uz Tzaru, osnivačiistaknuti pokretadadaisti u književnosti bili su i [[JeanGuillaume ArpApollinaire]], [[Hugo Ball]], [[Philippe Soupault]], [[Andre Breton]], [[Paul Éluard]], [[Richard Huelsenback]] i [[Louis Aragon]].
 
==Osobitosti==
[[Datoteka:Duchamp_Fountaine.jpg|mini|<center>[[Marcel Duchamp]], ''[[Fontana]]'', 1917.]]
 
U [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]] pokret je bio odgovor umjetnika na tragične životne okolnosti, prije svega na [[I. svjetski rat]]. Odbijali su svaki [[realizam (likovna umjetnost)|realizam]] u umjetnosti, bili su [[Anarhija|anarhistički]] i [[Nihilizam|nihilistički]] orijentirani prema važećim vrijednostima. On je u biti bio negacija umjetnosti, "anti„anti-umjetnost"umjetnost”, ismijavanje njezine uloge u društvu i izrugivanje umjetnika samome sebi.
 
Nisu umjetnici izgubili razum, nego su besmislom i destrukcijom u svojim djelima htjeli pokazati kakav besmisao i suludo uništavanje vladaju u životnoj zbilji. Želeći ukazati na mane društva izazvali su suprotan učinak, uglavnom su izazvali [[bijes]] i [[prijezir]] te bili proganjani.
 
Dadaisti su jednostavno doslovce prenijeli metodu besmisla iz stvarnosti u [[umjetnost]]. Tako je npr. [[Francisco Picabia]] slikao naizgled ozbiljne tehničke nacrte za strojeve koji bi u praksi bili posve besmisleni ("npr. ''Stroj za ljubav"''). Predvodnik dadaizma je [[Marcel Duchamp]] u svojoj [[cinizam|ciničnoj]] fazi. On bi sasvim obične predmete predstavljao kao umjetnička djela ("[[Pisoarpisoar]] =nazvan ''[[fontana]]"'') ili bi sastavljao od običnih predmeta nelogične spojeve ("[[Readymadereadymade]]").
 
Dadaizam se širi i na [[SAD]], [[Njemačka|Njemačku]] i [[Francuska|Francusku]], no početkom dvadesetih godina djelatnost pokreta naglo se smanjuje, no dadaizam uvelike utječe na stvaralaštvo brojnih književnika, pa čak i u današnje vrijeme.
Line 27 ⟶ 29:
Dadaisti su bili i oštri kritičari kapitalističkog društva, osobito u [[Njemačka|Njemačkoj]] se isticao [[Georg Grosz]] koji je smatrao da se amoralno, nepošteno i nasilno u društvu treba kritizirati likovno ružnim i nakaznim. Kako bi izludjeli svoje kritičare i protivnike, dadaisti su se služili apsurdima i paradoksima, pa čak i:
 
''"{{citat|Svaki je istinski dadaist protiv dade!"'' }}
 
Iako shvaćena kao nekonstruktivna pojava, ipak je iracionalnost dadaizma pokrenula novu mogućnost u europskoj umjetnosti u području imaginacije – [[nadrealizam]].
 
===Istaknuti likovni umjetnici dadaizma===
==Poveznice==▼
 
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Jean Arp]]
* [[Johannes Baader]]
* [[Otto Dix]]
* [[Theo van Doesburg]]
* [[Marcel Duchamp]]
* [[Georg Grosz]]
* [[Raoul Hausmann]]
||
* [[John Heartfield]]
* [[Hannah Höch]]
* [[Francis Picabia]]
* [[Man Ray]]
* [[Hans Richter]]
* [[Kurt Schwitters]]
* [[Beatrice Wood]]
|}
 
==Izvori==
{{izvori}}
* Dario Abram, ''[http://www.academia.edu/1553594/Tristan_Tzara_i_dadaizam Tristan Tzara i dadaizam]'', Odsjek kroatistike, Filozofski fakultet sveučilišta u Rijeci, siječanj 2012.
 
▲==Poveznice==
{{commonscat|Dada}}
* [[Konceptualna umjetnost]]
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dadaizam"