Masada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: az:Masada
mNema sažetka uređivanja
Redak 16:
}}<small>Lokacija Masade u Izraelu</small></center>
}}
'''Masada''' ([[hebrejski]]: מצדה, ''Mecada''; od מצודה, ''Mecuda'' što znači "[[utvrda]]") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[antika|antičke]] [[palača|palače]] i utvrda na vrhu stijene u južnom [[Izrael]]u, na ivicirubu [[Judejska pustinja|Judejske pustinje]] iznad [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]; oko 20 km istočno od [[Arad]]a. Najpoznatija je po događaju tijekom Prvog judejsko-rimskog rata kada su zbog opsade [[Rimljani|Rimljana]] pobunjenici [[Sikari]] u Masadi počinili masovno samoubojstvo 73. godine.
[[Datoteka:Masada.svg|mini|lijevo|500px|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. ćelijaĆelija bizantskog redovnika, 4. [[cisternaCisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.
]]
Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 |title=Masada |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida površineizmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najkompletnijanajcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela ikada sačuvana.
 
Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.