Komunikacijske znanosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 25:
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se začeci komunikacijskih znanosti mogu vidjeti u prvim povijesnim prikazima razvoja novinarstva već u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Prva novinarska škola bila je organizirana [[1949.]] godine, ali je nakon dvije godine prestala postojati. Prvi sveučilišni studij novinarstva uveden je u [[Zagreb]]u, na [[Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]], [[1970]]. godine. Do [[1975.]] trajao je godinu dana, a potom dvije godine, vezan uz dvije godine [[politologija|politologije]], a [[1986.]] uveden je na istom fakultetu četverogodišnji studij novinarstva. Trajna je rasprava oko toga je li novinarstvo znanost ili samo vještina (ili čak zanat). Ono je u prvom redu vještina, ali je vrlo brzo dobilo toliko društveno značenje da ga se počelo i znanstveno istraživati te njegov današnji sveučilišni studij uključuje mnoge sadržaje drugih komunikacijskih znanosti.
 
Matična ustanova komunikacijske znanosti u Hrvatskoj je [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], gdje se one shvaćaju kao dio informacijskih znanosti. Odsjek za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu osnovan je [[1981.]] godine najprije pod imenom Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Značajno je napomenuti da je je studij Društveno-humanističke informatike nastao 1976. god. na osnovu inicijative tada studenata Filozofskog fakulteta, Z. Papeša, D. Ibrišimovića, M. Šmit, V. Kirinić, G. Pavelića te se oni smatraju njegovim utemeljiteljima. Tim dvjema [[katedra]]ma dodana je Katedra za pismene sustave. U nastavu se nastojalo inkorporirati nova znanja i vještine vezane uz razvoj informacijske tehnologije. Godine [[1984.]] Odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti, a utemeljene su i nove katedre za [[arhivistika|arhivistiku]] i [[muzeologija|muzeologiju]] te odobren četverogodišnji dvopredmetni studij informacijskih znanosti sa smjerovima [[bibliotekarstvo]], arhivistika, muzeologija i opća [[informatologija]]. Od akademske godine [[1996.]]/[[1997.|97.]] postoji poslijediplomski studij informacijskih znanosti sa smjerovima arhivistika, informatologija, bibliotekarstvo i muzeologija. Danas Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čini sedam katedara i to: za arhivistiku i [[dokumentalistika|dokumentalistiku]], za bibliotekarstvo, za društveno-humanističku informatiku, za knjigu i [[nakladništvo]], za [[leksikografija|leksikografiju]] i [[enciklopedika|enciklopediku]], za muzeologiju i za [[organizacija znanja|organizaciju znanja]].
[[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu]], sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ima u svom preddiplomskom studiju smjerove [[Informacijski sustavi]] i [[Poslovni sustavi]], a u diplomskom dijelu Informacijsko i programsko inženjerstvo, [[Baze podataka]] i [[baze znanja]], [[Organizacija poslovnih sustava]], Informatika u obrazovanju.