Razlika između inačica stranice »Kaloča«

Dodano 258 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: roa-rup:Kalocsa)
[[Datoteka:Kalocsa - Archiepiscopal palace.jpg|200px|mini|desno|Nadbiskupska palača u Kalači]]
 
'''KaločaKalača'''<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2012/glasnik2012-5-net.pdf Hrvatski glasnik] Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.</ref> ili '''KalačaKaloča''' (mađ. ''Kalocsa'', nje. ''Kollotschau'', srp. ''Kalača'', slovački: ''Koloca'') je grad u [[Mađarska|Mađarskoj]].
 
== Zemljopisne osobine ==
Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od [[Dunav]]a, u regiji [[Južni Alföld]].
 
Nekoliko kilometara zapadno od KaločeKalače nalazi se [[Voktov]], prema istoku je [[Negyvenszállás]], 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalačka mikroregija, Mađarska)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. Pet kilometara južno je [[Baćino]].
 
 
 
== Povijest ==
Grad je poznat kao sjedište [[Kaločko-bačka biskupija|Kaločko-bačke biskupije]] koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime [[Kaločko-kečkemetska nadbiskupija]]. Rečenu biskupiju je osnovao [[Stjepan I. Sveti|sveti Stjepan]].
 
Ovaj [[barok]]ni provincijski gradić u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] star je koliko je stara i sama država Mađarska.
Uskoro je ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] uspostavio [[ostrogonska biskupija|ostrogonsku]] i [[kalačka biskupija|kalačku nadbiskupiju]].
 
Prvi nadbiskup u Kaloči jeKalači bio je sveti [[Astrik]], koji je donio kralju Stjepanu krunu od Papepape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.
 
U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je, primjerice, nadbiskup [[Ugrin Csák (nadbiskup)|Ugrin Csák]] (nadbiskup od [[1219.]] do [[1241.]]) bio vođom vojske u [[bitka kod mjesta Mohi|bitci kod Mohija]] protiv [[Tatari|Tatara]] [[11. travnja]] [[1241.]].
 
Drugi poznati general bio je [[PálPavao Tomori]] (mađ. ''Pál Tomori'') (nadbiskup od [[1523.]]-[[1526.]]) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginuo je u [[mohačka bitka|mohačkoj bitci]].
 
Turci su zauzeli KaločuKalaču [[15. kolovoza]] [[1529.]]. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
 
Godine [[1602.]] [[kalvinizam|kalvinistički]] [[hajduk|hajduci]] spalili su Kaloču.
 
Nakon 148 godina vladanja KaločomKalačom, Turci su [[13. listopada]] [[1686.]] spalili kaločki dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv [[Habsburg]]a kojeg je predvodio sedmogradski vladar [[Franjo Rakoci II.]].
 
KaločkiKalački su nadbiskupi svim silama nastojali povećati brojku stanovnika na području svoje nadležnosti i u svojim su nastojanjima imali zapažen uspjeh. Kardinal [[Imre Csáki]] (1710.-1732.) je vratio KaločuKalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvare, vrtove, vinograde.
 
<!--
In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks.
 
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]].
 
Kaloča je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dva velika nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kaloča zadrži svoju važnost.
 
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa.
 
-->
 
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]].
 
Kaloča je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dva velika nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da KaločaKalača zadrži svoju važnost.
 
== Stanovništvo ==
U KaločiKalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u KaločiKalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela [[Dušnok]]a i [[Baćin]]a te još nekih sela iz [[Bačka|Bačke]] <ref name="Intervju">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik16i.pdf Hrvatski glasnik br.16/2006.] Intervju: Kaločki Hrvati pripremaju se za izbore</ref>. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kaločkikalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u KaločuKalaču, a potom u Dušnok i Baćin <ref name="Intervju"> </ref>.
 
== Kultura ==
2.049

uređivanja