Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Izborni knezovi''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kurfürst''; - jednina; ''Kurfürsten'' - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskogRimskog carstvaCarstva]]. Njihove osnovne funkcije i prvi knezovi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV]] [[1356.]] godine.
 
==Opći pregled ==
Tijekom i poslije 15. stoljeća, carevi Svetog Rimskog Carstva birani su gotovo isključivo između pripadnika dinastije Habsburg, uglavnom jednog od habsburških nadvojvoda koji su obično bili stariji sinovi preminulih vladara, s vremenom pretvorivši formalno izbornu monarhiju u ono što je u stvari bila nasljedna monarhija.
 
Formalno su uvijek birali kralja Rimljana, koji je krunjen u Njemačkoj, a koji je postajao car Svetog Rimskog carstvaCarstva tek kad bi ga okrunio [[papa]]. Karlo V je bio posljednji okrunjeni car - svi carevi poslije njega su bili samo izabrani carevi (njem. ''erwählter Römischer Kaiser''; lat. ''electus Romanorum imperator'').
 
Tijekom većeg dijela povijesti Svetog rimskogRimskog carstvaCarstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 duhovna i 4 svjetovna.
Crkveni izbornici su bili:
*nadbiskup Mainza
Anonimni suradnik