|
===Amandmani na Ustav SR Hrvatske===
<ref>Branko Smerdel i Smiljko Sokol, Ustavno pravo,PFZG 2006, str. 87-89.</ref>===Donošenje Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990.===
Nakon što je obavljen prijenos vlasti na pobjedničku stranku, [[Sabor Republike Hrvatske|Sabor]] je ubrzo, prema odredbama o [[Revizija|revizijskom]] postupku, već u srpnju 1990 godine donio [[Amandman|amandmane]] na Ustav [[Socijalistička Republika Hrvatska|SRH]] iz 1974. godine. Tim je izmjenama izbačen naziv "Socijalistička" iz naziva [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], promijenjen njezin grb i zastava, predsjednik Predsjedništva postao je predsjednikom Republike a članovi Predsjedništva podpredsjednicima, te omogućeno [[Vlada|Vladi]] poduzimanje potrebnih mjera u cilju ostvarivanja jedinstvenosti pravnog sustava u Republici.
Predsjednik Republike dr. [[Franjo Tuđman]] je 25. srpnja 1990. godine podnio Saboru formalnu inicijativu da se pristupi radu na donošenju novog Ustava Republike Hrvatske.
[[Hrvatski sabor|Sabor]] je prihvatio inicijativu i dokument pod naslovom Politička i metodologijska polazišta te političko-pravna načela za izradu Ustava Republike Hrvatske, kao temeljni naputak o načelima što se imaju poštivati pri izradi ustavnog teksta.
Temeljna [[Metodologija|metodologijska]] polazišta bila su u tom [[Dokument|dokumentu]] određena na slijedeći način:
(1) Ustav Republike Hrvatske mora slijediti pozitivnu hrvatsku državno-[[Pravo|pravnu]] tradiciju,
(2) Ustav ima osigurati povratak [[Europa|europskoj]], uz oslonac na [[Sjeverna Amerika|sjeverno američku]] građansko-pravnu i ustavnu tradiciju,
(3) Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka-građanina i [[Narod|naroda]],
(4) Ustav treba biti trajnije vrijednosti.
Iz toga se izvodi deset [[Politika|političko]]-pravnih načela za izradu ustava:
(1) Temeljno ishodište i cilj Ustava jesu čovjekova - [[Ljudska prava|ljudska]] i narodna prava,
(2) Vrhovna vlast ([[Suverenitet|suverenitet]]) izvire iz naroda i pripada narodu,
(3) Zakonodavna vlast pripada [[Hrvatski sabor|Saboru]],
(4) Predstavnička [[Demokracija|demokracija]] i vladavina [[Zakon|zakona]] ([[Pravna država|pravna država]]),
(5) Pravo na slobodno političko, [[Poduzetništvo|poduzetničko]] i društveno udruživanje,
(6) Pravo vlasništva, [[Tržišno gospodarstvo|tržišno gospodarstvo]] i slobodno poduzetništvo,
(7) Slobodno [[Sindikat|sindikalno]] organiziranje građana (radnika i poslodavaca),
(8) Socijalna država - [[jamstvo]] [[socijalna prava|socijalnih prava]],
(9) Jamstvo narodnih prava i sloboda,
(10) Osiguranje suverenosti Hrvatske u određivanju odnosa s drugim narodima i državama.
Ubrzana aktivnost na pripremi teksta išla je po dva kolosijeka,djelovanjem Sabora RH, odnosno saborske [[Komisija|Komisije]] za ustavna pitanja, te djelovanjem Predsjedništva RH.
Komisija za ustavna pitanja u srpnju je imenovala radnu skupinu stručnjaka sa zadaćom da pripremi nacrt ustavnog teksta, koja je nacrt podnijela Saboru 15. kolovoza ("Krčki nacrt").
U međuvremenu, Predjedništvo Republike donijelo je odluku o osnivanju [[Ustavotvorna komisija|Ustavotvorne komisije]] u koju je, u nastojanju da u ustavnu raspravu uključi istaknute građane iz svih društvenih slojeva, imenovalo više od dvije stotine članova, najrazličitijih struka i [[Zanimanje|zanimanja]], te nacionalne i [[Vjera|vjerske]] pripadnosti i [[Politika|političke]] orijentacije.
Na prvoj sjednici Ustavotvorna komisija je prihvatila prijedlog [[Predsjednik republike|Predsjednika Republike]] o osnivanju Uredničkog vijeća, u čiji su sastav ušli članovi vodstva [[Politička stranka|političkih stranaka]], istaknuti [[Državni dužnosnik|državni dužnosnici]], kao i stručnjaci.
Korisno je pripomenuti da su u oblikovanju ustavnih rješenja najviše pridonijeli [[Smiljko Sokol]] i [[Vladimir Šeks]].
Franjo Tuđman, kao predsjednik Ustavotvorne komisije, izravno je utjecao na temeljna ustavna rješenja, a pisac je "izvorišnih osnova" ([[Preambula|preambule]] ili proslova).
Prvi nacrt podnesen je Uredničkom vijeću polovicom rujna, i zatim, putem [[Televizija|televizije]] i [[Novine|novinstva]], predstavljen javnosti. U javnoj raspravi podneseni su brojni, često [[Kontradiktornost|kontradiktorni]], prijedlozi i primjedbe od kojih su mnoge uvažene.
Težište suprotstavljanja u tim raspravama bilo je oko pitanja određenja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] kao [[Nacionalna država|nacionalne države]], utvrđivanja načela narodne suverenosti, odnosa [[Republika|Republike]] prema drugim državama članicama [[Jugoslavija|Jugoslavenske]] [[Federacija|federacije]], te oko pitanja ustrojstva vlasti u Republici,to jest izbora između [[Alternativno|alternativnih]] modela, čiste [[Parlamentarni sustav|parlamentane]] vlade ili [[Polupredsjednički sustav|polupredsjedničkog sustava]].
Raspravljalo se i o listi ustavnih jamstava sloboda i prava čovjeka i građanina ali s mnogo manje oštrine, s obzirom na zajedničko opredjeljenje da se pri [[Reguliranje|regulaciji]] tih pitanja poštuju najviši međunarodni [[Standard|standardi]], što su prema utvrđenim Polazištima trebali biti [[Minimum|minimumom]] a ne [[Maksimum|maksimumom]] jamstava sloboda i prava u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<ref name="test">Branko Smerdel i Smiljko Sokol, Ustavno pravo PFZG 2006, str. 87-89.</ref>
===Promjena Ustava 1997. godine===
| 