Stjepan I., kralj Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 64:
==Vladavina==
Stjepan I. se najprije posvetio obnovi hrvatske pomorske snage i već 1032. god. poslao je svoje brodove u pomoć [[Bizantsko Carstvo|bizantskoj mornarici]] u njihovom ratu protiv [[Arapi|Arapa]].<sup>''<nowiki>[</nowiki>[[Wikipedija:Navođenje izvora|nedostaje izvor]]<nowiki>]</nowiki>''<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor]]</includeonly></sup><noinclude> Naime, sukobi između Bizanta i arapa su ekslirali nakon što [[muslimani]] u Jeruzalemu ništili Bazilika Svetog grobabaziliku svetog groba. Ovim činom Stjepan je želio učvrstiti bizantsko-hrvatske veze i istovremeno onemogućiti bizantsku pomoć [[Mletačka Republika|Mlečanima]] koji su željeli okupirati hrvatsku obalu.
Trgovina i gospodarstvo su procvale za Stjepana I., te se javlja aristokratska buržoazija u gradovima kao što su: [[Zadar]], [[Biograd]], [[Knin]], [[Split]], ali i drugim priobalnim gradovima. Također je vrlo vjerojatno kako su u to vrijeme stasali i gradovi u [[Slavonija|Slavoniji]], osobito na rijeci [[Sava|Savi]], kako je pučanstvo imigriralo na sjever i istok u potrazi za obradivom zemljom. Najveći gradovi u to vrijeme bili su [[Zagreb]] i [[Sisak]].<sup>''<nowiki>[</nowiki>[[Wikipedija:Navođenje izvora|nedostaje izvor]]<nowiki>]</nowiki>''<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor]]</includeonly></sup><noinclude>
O njegovu savezu s [[Koruška|koruškim]] vojvodom [[Adalberon]]om ([[1035.]]) protiv cara [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrada II.]] nema detaljnijih podataka. No, zabilježeno je kako Stjepan I. iste te godine šalje svoga rođaka Dobronju u [[Carigrad]], da se pokloni bizantskom caru [[Mihajlo IV. Paflagonac|Mihajlu IV. Paflagoncu]]. No, kako je Stjepan ratovao s najvećim bizantskim saveznikom, Mletačkom Republikom, Dobronja je bio zatočen i naposljetku je preminuo u Carigradu.
Za Stjepanove vladavine, [[Hrvati]] i [[Srbi]] u [[Duklja|Duklji]], [[Travunja|Travunji]] i [[Zahumlje|Zahumlju]] su se 1034. god. pokušali osloboditi bizantske vlasti pod vodstvom dukljanskog kneza [[Stjepan Vojislav|Stjepana Vojislava]]. U tome i uspjevaju, te je [[1042.]] god. Stjepan Vojislav osnovao samostalnu državu Duklju. Iste godine na vlast u Carigradu dolazi [[Konstantin IX. Monomah]] i bizantska politika prema Hrvatskoj se mijenja. Kako bi očuvao dijelove Dalmacije, car je imenovao hrvatskog [[ban]]a [[Stjepan Prasak|Stjepana Prasku]] za „carskog protospatora“ (počasni zapovjednik carske vojne ispostave). On je nominalno radio za Bizant i stolovao je u [[Zadar|Zadru]], ali je isposlovao da ostali gradovi dođu pod vlast kralja Stjepana I.<sup>''<nowiki>[</nowiki>[[Wikipedija:Navođenje izvora|nedostaje izvor]]<nowiki>]</nowiki>''<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor]]</includeonly></sup><noinclude> U Zadru je, zajedno sa suprugom Marijom, darivao posjedima samostan sv. Krševana 1042. god.
Kao odraz svoje samostalnosti, Stjepan I. je u [[Knin]]u 1040. god. osnovao [[Kninska biskupija|biskupiju]], koja je na sjeveru dopirala sve do rijeke [[Drava|Drave]]. Kninski biskup nosio je naslov »hrvatski biskup« (''episcopus Chroatensis''), a prvim biskupom u Kninu 1042. god. navodi se biskup Marko.
| |||