Slavenska mitologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
FAZO
m Uklanjanje izmjene 3756702 što ju je unio/unijela 193.198.169.8 (Razgovor sa suradnikom:193.198.169.8)
Redak 11:
Prvi konačan spomen Slavena i njihove mitologije u zapisanoj posvijesti učinjen je u 6. stoljeću od strane [[Bizantsko carstvo|bizantskog]] povjesničara [[Prokopije|Prokopija]], čije je djelo ''Bellum Gothicum'' opisivalo uvjerenja stanovitog južnoslavenskog plemena koji je prešao rijeku [[Dunav]] u samo dva dana. Prema Prokopiju, ovi su Slaveni štovali [[Monoteizam|jednog boga]], gospodara svega, koji je stvorio grom i munje. Iako Prokopije ne spominje ime božanstva, da se zaključiti kako se odnosilo na boga [[Perun]]a iz kasnijih povijesnih izvora, jer u mnogim današnjim slavenskim jezicima Perun označava "grom". Istovremeno, Prokopije spominje i vjerovanja u razne [[demon]]e i [[nimfe]] ([[vile]]), no ne spominje njihova imena.
 
''[[Povijest prošlih godina]]'' veliko je djelo s mnogim vrijednim referencama o paganskoj vjeri [[Istočni Slaveni|istočnih Slavena]]. Iako je zapis sastavljen na početku 12. stoljeća, sadrži reference i kopije starijih dokumenata, i opisuje događaje prije krštenja kijevskih Rusa. Dva božanstva, [[FAZOPerun]] i [[Veles (mitologija)|Veles]], spomenuti su u tekstu mirovnih ugovora između paganskih vladara stočnih Slavena i bizantskih careva. Kasnije, [[Nestor Ljetopisac]] opisuje državni [[panteon]] uveden od strane princa Vladimira u Kijevu 980. godine. Vladimirov je panteon sadržavao [[Perun]]a, [[Hors]]a, [[Dažbog]]a, [[Stribog]]a, [[Simargl]]a i [[Mokoš]]. Hipatijevski ljetopis također spominje [[Svarog]]a, kojeg se može usprediti s grčkim [[Hefest]]om. Također su zanimljivi odlomci istočnoslavenskog epa ''[[Pjesma o Igorovom pohodu]]'', koji se odnose na Velesa, Dažboga i Horsa.
 
Još jedan vrijedan dokument jest ''[[Chronica Slavorum]]'', koju je napisao [[Helmold]], njemački svećanik, u kasnom 12. stoljeću. Spominje [[Černobog]]a, [[Porenut]]a i [[Živa|Živu]], nekoliko neimenovanih bogova čije su statue imale nekoliko glava i, napokon, velikog boga [[Svantevid]]a, koji je prema Helmoldu bio najvažniji bog svih zapadnih Slavena