Trpimir II.: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 55:
 
Pitanje je li Trpimir II. zaista postojao ili se radi o historiografskom konstruktu još uvijek nije do kraja riješeno. Naime, jedini potencijalni dokaz o postojanju Trpimira II. ovisi o tome kako se interpretiraju podaci iz 31. glave spisa [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] ''[[De administrando imperio]]''. Tamo se spominje hrvatski arhont Trpimir koji je imao sina [[Krešimir I.|Krešimira]]. Krešimira je naslijedio [[Miroslav]], a njega je nakon četiri godine vladavine ubio [[ban]] [[Pribina]].<ref>Constantine VII Porphyrogenitus, De Administrando Imperio, ur. Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, Washington: 1967, str. 149-151.</ref>
 
{{citat|Poslije mnogo godina, u doba vladara Trpimira, oca vladara Kresimira, iz Francije, koja se nalazi između Hrvatske i Venecije, dođe neki čovjek po imenu Martin… Krštena Hrvatska može na noge podići konjaništva do 60.000, a pješadije do 100.000 i sagena do 80, a kondura do 100. I sagene imaju po 40 ljudi, a kondure po 20 ljudi, a manje kondure po 10 momaka. Veliku tu moć i množinu naroda imađaše Hrvatska sve do arhonta Kresimira. Pošto pak ovaj umrije, a sin njegov Miroslav vladavši četiri godine od ruke bana Pribine pogibe, kad u zemlji nastade raskol i razdor veliki, umanji se broj i konjaništva i pješadijei sagena i kondura, što ih imađahu Hrvati. Sada oni imadu 30 sagena, **kondura većih i manjih i **konjanika i **pješaka..<ref>Prijevod prema: F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 13</ref>}}
 
Svi povjesničari od [[Ivan Lučić|Ivan Lučića Luciusa]] smatrali su Trpimira kojeg spominje Porfirogenet istoznačnim knezu [[Trpimir]]u koji je vladao sredinom 9. stoljeća. Slijedom toga, Krešimir i Miroslav su se najčešće u rodoslovlje hrvatskih vladara smještali prije Domagoja.<ref>F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref> Dakle, u historiografiji nije bilo traga mišljenju da je postojao hrvatski vladar Trpimir II. Svojevrsni "kopernikanski obrat" dolazi s [[Ferdo Šišić|Ferdom Šišićem]]. On je utjecajnom radu o genealogiji hrvatskih vladar ustvrdio da vladare koje spominje Porfirogenet treba smjestiti u 10. stoljeće.<ref>''Ali naš rezultat o Trpimirovim sinovima zahtijeva sada očito, da se oni Konstantinovi vladari, naime Trpimir, Krešimir i Miroslav, odmaknu iz IX. vijeka i opet metnu natrag u X. vijek.'' F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref>. Samim time, Šišić je u genealogiju hrvatskih vladara uvrstio Trpimira II.<ref>F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref>