Množina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: mn:Олон тоо
Artus (razgovor | doprinosi)
dodan izvor
Redak 1:
'''Množina''' je [[Gramatika|gramatički]] oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva. Danas je, uz [[jednina|jedninu]], u većini [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] jedini gramatički broj. U nekim jezicima se sufiks dodaje u rečenici kada se "pokazuje" da je neka/neke riječ/riječi u množini. Primjer je [[engleski jezik]] u kojem se riječima koje su u množini dodaje ''s'' (uglavnom), katkad i ''es'', pa čak i ''ies'', npr. ''dolar'' je riječ u jednini, a ''dolar'''''s''''' je riječ u množini.
 
Svi europski jezici imaju množinu. U nekim jezicima, kao što su [[arapski]] ili [[hebrejski]], postoje neobične tvrbe, a to su: nular (ništa ili nula objekata), trijal (tri objekta)<ref name=Kordic>{{Citiranje knjige |ref=refKordic2005 |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor=M. Tatarin (ur.) |title=Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića: povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenoga rada |publisher=Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet |pages=190 |chapter=Gramatička kategorija broja | chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/426600.GRAMATICKA_KATEGORIJA_BR.PDF |location=Osijek |year=2005 |isbn=953-6456-54-0 |accessdate=16. studenog 2012}}</ref> i paukal (nekoliko objekata)<ref name=Kordic/>. Većina svjetskih govornika upotrebljava jednostavnu tvorbu množine.
 
Neki jezici nemaju množinu. U njih se podrazumijevaju japanski, korejski i kineski jezik, ali i ostali istočnoazijski jezici.
Redak 11:
 
*U školama Hrvatske većina učenika uči [[engleski]], [[njemački]] i [[talijanski jezik]].
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
<!-- množina uz brojeve 5 i veće, neodređena množina, imenice koje se ponašaju jedninski, a označavaju mnoštvo -->