Istarska ljestvica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m infokutija |
|||
Redak 1:
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici
|slika = Istrian mode on C.png
|godina = 2009.
|regija = Europa i Sjeverna Amerika
|id = 00231
|ugroženost = -
|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00231
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
}}
'''Istarska [[glazbena ljestvica]]''' sastoji se od 6 tonova koji se nižu izmjenjivanjem polustupnjeva i cijelih stupnjeva.
S obzirom da se uvijek pjeva dvoglasno, dodan je drugi glas ispod.
Line 28 ⟶ 37:
Tipični instrumenti koji prate ovo pjevanje su [[sopile]] (koje se sviraju u paru), [[gajde]], [[flauta]] i [[frula]] [[tambura]]. Nastalo je nekoliko stilova pjevanja u različitim krajevima, tako npr. u ''[[kanat]]u'' drugi glas je zamijenjen malim sopilama, a u ''[[tarankanje|tarankanju]]'' riječi su zamijenjene slogovima (najčešće ta-na-na, ta-ra-ran, i sl.) koji imitiraju zvuk frule.<ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00231 Dvoglasno pjevanje istarske ljestvice] na UNESCO-vim službenim stranicama {{en icon}}</ref>
Neuspješni su pokušaji Ministarstva kulture RH da se dvoglasje zaštiti pri [[UNESCO]]-u kao [[nematerijalna svjetska baština|nematerijalnu kulturnu baštinu]] ([[http://www.unesco.org/culture/ich/doc/src/00231-community_consent.pdf]]) jer se njihova analiza prije svega odnosi na izvođača, odnosno instrument, a ne akustičke posebitosti koje se mogu izvoditi i na drugim, neistarskim instrumentima. Ljestvica je akustički neistražena i najstariji (najvažniji i najposebniji) oblik njene ugodbe brzo nestaje pod utjecajem talijanske glazbe i masovnih medija.
God. 2009. Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]]. Ova tradicija je još uvijek živa i dio svakodnevnog života Istre i Hrvatskog primorja, te se često izvodi na svadbama, javnim i obiteljskim okupljanima i vjerskim službama. Tako postoji oko stotinjak izvrsnih pjevača i desetine izrađivača instrumenata koji su ovu tradiciju baštinili od svojih predaka. Danas su većinom povezani u amaterska folklorna društva, raširena u cijelom području gdje se izvodi.
| |||