'''Hlapljenje''' je oblik [[isparavanje|isparavanja]] [[kapljevinatekućina|kapljevinetekućine]] koji se odvija na [[temperatura]]ma nižim od [[vrelište|vrelišta]].
Iako na tim temperaturama prosječna kinetička energija [[molekula]] kapljevinetekućine nije dovoljna za promjenu [[agregatno stanje|agregatnog stanja]], molekuleneke na(najbrže) slobodnoj površini kojemolekule imaju dovoljnu energiju odvajajuda se mogu odvojiti od površine pai kapljevinanastaviti postepenose gibati u zraku. Tako tekućina postupno isparava i na temperaturama nižim od vrelišta (npr. sušenje rublja). Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula tekućine smanjuje i njezina temperatura opada (npr. tako se hlapljenjem znoja ljudsko tijelo hladi). Također, slobodne molekule [[para (fizika)|pare]] u zraku koje udare u površinu tekućine mogu izgubiti dovoljno energije da se vrate u kapljevinutekućinu pa se uspostavlja dinamička ravnoteža (npr. kad je velika vlažnost zraka sušenje rublja i hlađenje ljudskoga tijela znojenjem je usporeno).
Brzina hlapljenja ovisi o temperaturi i [[parcijalni tlak|parcijalnom tlaku]] pare u okolini. U [[meteorologija|meteorologiji]] se zakoličina [[vodena para|vodenuvodene parupare]] u [[atmosfera|atmosferi]] rabiopisuje pojams dvije fizikalne veličine: [[relativna vlažnost zraka]] i [[apsolutna vlažnost zraka]].
