Američki građanski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 34:
Američki građanski rat bio je jedan od najranijih industrijskih ratova. Za potrebe ratovanja uvelike su se koristile [[Željeznička pruga|željezničke pruge]], [[Telegraf|telegrafi]], [[Parobrod|parobrodi]] te masovna proizvodnja oružja. Prakse koje je razvio Sherman u državi [[Georgia|Georgiji]] te [[mobilizacija]] civilnog stanovništva i samo financiranje nagovijestili su [[Prvi svjetski rat]] u [[Europa|Europi]]. To je do danas ostao najubojitiji rat u američkoj povijesti u kojem je poginulo otprilike 750 tisuća vojnika<ref>A novel way of calculating casualties by looking at the deviation of the death rate of men of fighting age from the norm through analysis of census data found that at least 627,000 and at most 888,000 people, but most likely 761,000 people, died through the war. See {{cite journal | author = J. David Hacker | year = 2011 | month = Dezember | title = A Census-Based Count of the Civil War Dead | journal = Civil War History | volume = 57 | issue = 4 | pages = 307–348 | bibcode = | doi = 10.1353/cwh.2011.0061 | url = http://www2.binghamton.edu/history/docs/Hacker_CW_dead.pdf | accessdate = 2012-04-04}}</ref> te neodređeni broj civila. Povjesničar John Huddleston procjenjuje ukupan broj mrtvih na otprilike 10% svih muškaraca na sjeveru u dobi između 20 i 45 godina života te na otprilike 30% svih muškaraca (bijelaca) na jugu u dobi između 18 i 40 godina života.<ref name="google"/> Pobjedom Sjevera okončano je postojanje Konfederacije i ropstva u SAD-u te se dodatno pojačala uloga savezne vlade. U eri rekonstrukcije koja je uslijedila i trajala sve do [[1877.]] godine, Unija je uspjela učvrstiti svoj položaj u svih jedanaest bivših Konfederacijskih država.
==
Uzroci Američkog građanskog rata bili su kompleksni, a obavijeni su kontroverzama još otkad je sam rat počeo. Problem su dodatno zakomplicirali povjesničari koji su željeli poboljšati sliku Juga smanjujući ulogu [[robovlasništvo|ropstva]].<ref>James C. Bradford, ''A companion to American military history'' (2010) vol. 1, p. 101</ref> Ropstvo je bilo centralni uzročnik eskalacije političkih tenzija tijekom 50-ih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] bila je odlučna spriječiti njegovo daljnje širenje, a vodstvo Juga prijetilo je odcjepljenjem u slučaju da republikanski kandidat [[Abraham Lincoln]] pobijedi na predsjedničkim izborima [[1860.]] godine. Nakon njegove pobjede, mnogi južnjački bijelci smatrali su da je [[secesija]] postala njihov jedini izbor.
▲*[[Povijest Sjedinjenih Američkih Država]]
▲**[[Uzroci građanskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama]]
Premda se nisu svi južnjaci upustili u bitku isključivo zbog očuvanja ropstva, većina oficira i preko trećine [[Robert Edward Lee|Leejeve]] cjelokupne vojske bili su, obiteljskim vezama, usko povezani s ropstvom. Za sjevernjake glavni razlog ulaska u rat bilo je očuvanje Unije, a ne ukidanje ropstva.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=rQSYk-LWTxcC |title=Politics and Ideology in the Age of the Civil War |first=Eric |last=Foner |year=1981 |isbn=978-0-19-502926-0 |accessdate=2012-04-20}}
</ref> Abraham Lincoln konstantno je govorio da je glavni cilj rata očuvanje Unije, ali kako je vrijeme prolazilo vidio je da je zapravo ropstvo ključan problem pa je i njegovo ukidanje postavio kao jedan od glavnih ciljeva sukoba.<ref>Foner, Eric. "The Fiery Trial: Abraham Lincoln and American Slavery" (2011). p. 74.</ref> Njegov [[Proglas o emancipaciji]] naljutio je mirne [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrate]], ali i one u ratu premda je dodatno motivirao većinu Republikanaca.<ref>McPherson, pp. 506–8</ref> Uz upozorenje da će slobodni crnci "poplaviti" Sjever, Demokrati su pokušali preuzeti kontrolu nad [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom]] tijekom izbora [[1862.]] godine, ali bez uspjeha. Protuargument Republikanaca da je ropstvo zapravo glavno uporište neprijatelja polako je dobivao potporu, a Demokrati su konačan poraz doživjeli [[1863.]] godine tijekom izbora u državi [[Ohio]] kada su pokušali uskrsnuti anti-crnački sentiment.<ref>McPherson. p. 686</ref>
== Sažetak ==
Odvajanje južnih država počinje nakon [[Američki predsjednički izbori 1860.|američkih predsjedničkih izbora 1860]]., kada je izabran [[Abraham Lincoln]], veliki protivnik [[robovlasništvo|ropstva]]. Prva se odvojila [[Južna Karolina]], a do [[1. veljače]] [[1861]]. odvojilo se još 6 država.
[[4. veljače]] [[1861]]. 7 odvojenih država osnovale su [[Konfederativne Države Amerike]] i donijele Ustav. Glavnim gradom je proglašen [[Montgomery, Alabama|Montgomery]], [[Alabama]]. Kasnije je glavni grad postao [[Richmond, Virginia|Richmond]], [[Virginia]].
| |||