Američki građanski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 72:
Problem prihvaćanja ropstva (u liku odbijanja robovlasništva [[Biskup|biskupa]] i [[Misionarstvo|misionara]]) podijelio je najveće vjerske zajednice ([[Metodistička crkva|Metodističke]], [[Baptistička crkva|Baptističke]] i [[Prezbiterijanska crkva|Prezbiterijanske crkve]]) na odvojene Sjeverne i Južne zajednice.<ref name="religious"/> Industrijalizacija je značila da će se sedam od ukupno osam europskih [[Imigracija|imigranata]] naseliti na Sjeveru. Pokret u kojem je dvostruko više bijelaca napuštalo Jug i odlazilo na Sjever pridonijelo je južnjačkom obrambeno-agresivnom političkom ponašanju.<ref name="McPhersonExceptionalism"/>
==== Prava država ====
[[File:Marais-massacre.jpg|thumb|left|300px|Masakr ljudi koji su se protivili ropstvu u ''Marais des Cygnes'' u [[Kansas|Kansasu]], [[19. svibnja]] [[1858.]]]]
Svi su bili složni u mišljenju da države imaju stanovita prava; međutim da li su se prava jedne države mogla primijenjivati u drugoj državi bio je predmet mnogih rasprava. Mišljenje Južnjaka bilo je da građani svake države svoje vlasništvo mogu prenijeti na teritorij bilo koje druge države u [[SAD|SAD-u]] te da im to vlasništvo ne može biti oduzeto; to se posebno odnosilo na prijenos vlastitih robova gdje bi oni ostali ono što i jesu u svojoj originalnoj državi: robovi. Sjevernjaci su odbijali priznati to "pravo" zbog toga što ono direktno krši pravo slobodne države o ukidanju ropstva unutar svojih granica. Potonjem su se posebno protivili Republikanci koji su se žestoko borili protiv širenja ropstva. Odluka Vrhovnog suca [[Dred Scott|Dreda Scotta]] iz [[1857.]] godine poduprla je Južnjake u ovoj debati i dodatno razljutila Sjevernjake.<ref name="Forrest McDonald 2002"/>
Osim toga, Jug se zalagao i za to da svaka država ima pravo na odcjepljenje odnosno napuštanje Unije u bilo koje vrijeme te da [[Ustav SAD-a|Ustav]] predstavlja "dogovor" ili ugovor/sporazum između država. Sjevernjaci (uključujući i tadašnjeg predsjednika [[James Buchanan|Buchanana]]) odbili su takve ideje ističući volju Osnivača koji su željeli stvoriti "vječnu uniju".<ref name="Forrest McDonald 2002"/> Povjesničar James McPherson o pravima država napisao je: "Iako jedna ili više ovakvih interpretacija ostaje popularna među sinovima konfederalnih veterana i ostalim južnjačkim grupama današnjice, tek nekolicina profesionalnih povjesničara ih sada podupire. Od svih ovih interpretacija, argument o pravima država je vjerojatno najslabiji. Ne uspijeva postaviti pitanje: zbog čega uopće postoje prava država? Prava država ili suverenitet uvijek je bio sredstvo, a ne cilj; instrument kojim bi se postigao određeni cilj, a ne princip sam po sebi."<ref name="mcpherson20"/>
== Sažetak ==
| |||