Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot:Mijenja Image u Slika
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Čikina kći '''[[Vekenega]]''', nakon tragične pogibije svoga muža Dobroslava, ulazi kao redovnica u samostan sv. Marije oko [[1072]]. godine. Vekenega je kao poglavarica i prva Čikina nasljednica na opatskoj stolici znala koristiti velike političke promjene u Hrvatskoj krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]], nagovorivši novoga kralja [[Koloman]]a da novčano podupre njezinu veliku građevinsku djelatnost na dovršenju trobrodne bazilike [[1091]]. godine i podizanju novih samostanskih objekata. Uz kraljevsku pomoć uspjela je podići samostansku vijećnicu - vjerojatno najljepši presvođeni romanički prostor u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] - i veleban [[romanika|romanički]] zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu [[1105]]. Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano [[Koloman|Kolomanovo]] ime u spomen ulaska u [[Zadar]] [[1102]]. godine. U kapeli u katu zvonika ima i ostataka zidnih slika iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Vekenega je umrla [[27. rujna]] [[1111]]., a latinski stihovi koji ukrašavaju njezinu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.
 
Godine [[1507]]. Korčulanin [[Nikola (Španić)]] podiže pročelje i južni bočni zid crkve kao i glavni portal u [[renesansa|renesansnom]] stilu. U unutrašnjosti je bogata barokna štukatura iz [[1744]]. godine.
 
[[Slika:Razoreni_Zadar.JPG|thumb|250px|Razorena crkva i samostan nakon II. svjetskog rata]]