Razlika između inačica stranice »Piramida«

Obrisana 2 bajta ,  prije 17 godina
bez sažetka
(wiki i unutarnje poveznice)
'''Piramida''' se u [[Egipat|Egiptu]] kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, ''mastabe'', nazvane prema [[arapski jezik|arapskoj]] riječi mastaba što znači klupa. Faraona [[Djoser]]a iz [[popis faraona|III dinastije]] smatra se graditeljem prve [[Djoserova piramida|stepeničaste]], a faraona [[SnefraSnefru|SnofruaSnefrua]] iz [[popis faraona|IV dinastije]] graditeljem prve kose piramide.
 
U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, [[Sedam svjetskih čuda|čudo]] [[Stari vijek|Starog svijeta]] – piramide faraona IV dinastije: [[Keops]]a, [[Kefren]]a i [[MikerinMikeren]]a. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje [[Saqqara|Saqqare]] na visoravan [[Giza|Gizu]].
 
* '''Keopsova''' ili '''Velika piramida''' visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 milijuna kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560 p.n.e. po nalogu faraona Keopsa – SnofruovogSnefruovog sina i nasljednika. Kut stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentirana prema jednoj od četiriju strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu [[kvadrat]]an, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, SnofruoveSnefruove žene. Godine [[1954.]] u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.
 
* '''Kefrenova''' je '''piramida''' znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od [[granit]]nih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog [[vapnenac|vapnenca]]. Istočna strana piramide otkriva ostatke [[hram]]a u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine [[1860]]. francuski je [[arheolog]] [[Auguste Mariete]] našao impozantni [[Kefrenov kip]] nizvodno od same piramide.
 
* Osnova '''MikerinoveMikerenove piramide''', znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama [[sijenit]]a, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. MikerinovMikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. [[MikerinovaMikerenova trijada]] koja kralja prikazuje između božice [[Hator]] i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...
 
 
Anonimni suradnik