Ćićarija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Nepostojeće datoteke
m Nepostojeće datoteke
Redak 1:
[[Datoteka:Cicarija Istria.JPG|mini|desno|400px|Ćićarija, pogled iz [[Gračišće|Gračišća]]]]
[[Datoteka:Geomorfologija.gif|mini|lijevo|Geomorfološka karta Istre]]
[[Datoteka:Put za brgudac.jpg|mini|lijevo|Krajobraz, Ćićarija]]
'''Ćićarija''' je vapnenački vijenac na sjeveru Istre.
Od ostatka [[istra|Istre]] izdvaja se većom nadmorskom visinom i hladnijom klimom.
Line 15 ⟶ 13:
 
Nema izrazitih međa: na istočnoj strani granica joj je uz cestu Kastav–Matulji–Veprinac–Vranja prema prijevoju Poklon. Istočnije od toga na nju se nadovezuje liburnijski prostor što se pruža uz opatijsku rivijeru. Sjeverozapadna granica prostor je tršćanskoga Krasa i Brkina, sjeverna je međa Ćićarije hrbat usporedan s cestom Rijeka–Trst (Brgud–Šapjane–Podgrad–Obrov–Materija–Kozina), a južna je granica između vapnenačke i flišne podloge (Vranja–Lupoglav–Roč–Buzet–Sočerga–Črni Kal). Morfološko je obilježje toga područja planinski niz uzvisina i udolina položenih u [[Dinaridi|dinarskom]] smjeru, kojem su u podlozi naslage [[Fliš|fliša]] preko kojih su tektonskim pokretima klizno navučene starije vapnenačke naslage pa je time Ćićarija dobila specifičnu ljuskavu strukturu. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli i imaju vertikalne odsjeke na mjestima gdje su »čela« navlaka preko flišolike podloge. Tektonskim pokretima nastao je niz poleglih navlaka i pokrovima slična navlačenja što prostor Ćićarije čini vrlo složenim. Glavni dio oblikovan je kao niz uporednih grebena s udolinama i terasama između njih, na kotama 500 do 800m, u kojima su mala polja s nepropusnim naslagama i naseljima. Sjeverni greben (Rožič, 819m; Slavnik, 1028m; Glavičorka, 1083m; Ribnik, 1023m; Jenčarija, 881m) široko je područje s mnogo vrhova visokih oko 700 do 800m. Jedine su poprečne komunikacije Vodice–Obrov i Mune–Starad. Srednji greben (Glavica, 1037m; Šija vrh, 1241m; Lisina, 1185m) proteže se samo na istočnom dijelu Ćićarije, a zbog teško prohodna terena nema poprečnih cestovnih pravaca. Južni greben (Žbevnica, 1014m; Brajkov vrh, 1092m; Orljak, 1106m; Veliki Planik, 1272m) relativno je blago položen, a završava s visoravni koja se s prosječne visine oko 500m do 650m naglo spušta prema flišnoj Istri. Presijecaju ga ceste Buzet–Brest–Dane i Lupoglav–Lanišće.
 
[[Datoteka:Cici01.jpg|mini|lijevo|Gravura ćićke obitelji iz druge polovice XIX. st]]
Manji dio (sjeverni) nalazi se u Sloveniji, a veći (južni) u Hrvatskoj, pa takvom rasporedu odgovaraju sastav stanovništva i govorni jezik. U Žejanama je očuvan [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski govor]] (Ćići).