Razlika između inačica stranice »Takson«

Dodano 3.056 bajtova ,  prije 15 godina
još dio...
No edit summary
(još dio...)
 
* [[beskralješnjaci]] (invertebrata), čija je zajednička osobina da nemaju [[kost]]i. U ovu grupu kojoj je ime dao [[Jean-Baptiste de Lamarck]] spada daleko najveći dio svih [[životinje|životinjskih]] [[vrsta]]. Beskralješnjaci su kako [[spužve]] (Porifera), tako i [[kukci]] (Insecta) i [[Asteroidea]], a međusobno su vrlo udaljeni srodnici i ne tvore prirodno srodnu grupu.
* [[lišajevi]] (Mycophycophyta) su [[simbioza|simbiotske]] zajednice [[gljive|gljiva]] i [[alge|algi]], i kao takve, nisu samostalna živa bića. Sastoje se od dva temeljno različita partnera. Usprkos tome, dijelom su do danas vlastitizasebni, jedinstveni takson, s pripadajućim potpodjelama na [[Rod (biologija)|rodove]] i [[vrsta|vrste]].
* nesavršene gljive (Fungi imperfecti) (Deuteromycota), koje su skupna grupa za sve gljive koje ili nemaju strukture seksualnog razmnožavanja ili su njihovi putevi razmnožavanja još nepoznati. Dijelom obuhvaćaju čak i bespolni stadij razvoja gljiva koje su inače potpuno sposobne za spolno razmnožavanje. Veliki dio organizama ove grupe prema razvojnoj povijesti pripada drugim grupama kao što su [[Ascomycota]] ili [[Basidiomycota]].
* [[protisti]] (Protista), grupa živih bića koja se može negativno definirati kao ukupnost svih [[eukarioti|organizama s pravom staničnom jezgrom]] (Eucaryota) koja '''nisu''' ni [[životinje]] (Animalia), ni [[gljive]] (Fungi) a niti [[biljke]] (Plante). Često ih se naziva i [[jednostanični organizmi|jednostaničnim organizmima]], iako se u toj grupi nalaze i brojni [[višestanični organizmi]]. U tu grupu spadaju i [[smeđe alge]] (Phaeophyta) koje su među najvećim živim bićima na zemlji.
 
Kod [[fosil]]nih oblika zbog njihove često nepotpune očuvanosti teško je moguće točno određivanje pripadnosti vrsti u tradicionalnom smislu. U takvom slučaju se kod prvog opisivanja formira ''paratakson'': to su formalni taksoni, opisani samo na temelju ostataka koje nije moguće uvrstiti u određeni takson. U [[paleobotanika|paleobotanici]] i [[paleozoologija|paleozoologiji]] navodi ih se prema obliku parcijalnim imenima, što se označava kao ''parataksonomija''.
 
Danas uglavnom nije sporno da se u navedenim slučajevima radi o formalnim taksonima. No pitanje što se može smatrati pravim taksonom tnačajno je problematičnije i ovisi o temeljnom pristupu sistematici. Ono što je iz kuta gledanja jedne sistematike punovažni takson, iz perspektive druge sistematike može biti tek jedna formalna grupa.
 
==Sinonimi==
Najlakše se rješavaju one različitosti do kojih dolazi samo na temelju korištenja [[sinonim]]a u davanju naziva. Tako mogu dva [[biologija|biologa]] u dvije različite regije sresti istu [[vrsta|vrstu]] i dati joj dva različita imena, ili se može spoznati da su dvije razdvojene populacije ista [[vrsta]] a smatralo ih se različitim vrstama. Tako je na primjer [[poljski zec]] (''Lepus europaeus'') je s vremenom dobio četrdeset dva znanstvena opisa (sinonima). Druga mogućnost je da se na temelju novih znanstvenih spoznaja utvrdi da neko grupiranje koje se smatralo zastarjelim ipak tvori pravi takson. Kako taj stari naziv možda stoljećima nije bio korišten, bio je zaboravljen a taksonu dato novo ime. Takvi slučajevi se rješavaju da vrijedi samo najstariji naziv, tako zvani '''bazionim''', dok svi kasniji nazivi postaju nevažeći [[sinonim]]i.
 
Može se dogoditi i obrnuti slučaj, da dva različita taksona dobiju isto ime. I ovdje vrijedi pravilo da takson koji je prvi dobio određeno ime, nastavlja nositi to ime, a takson koji je to ime dobio kasnije, treba dobiti novo ime. Dok se to ne dogodi, uvriježilo se, bar u [[botanika|botanici]], da se uz ime vrste doda i skraćenica imena znanstvenika koji je vrstu prvi opisao.
 
 
 
9.708

uređivanja