Razlika između inačica stranice »Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini«

(zemljovid hrvatske umjesto jugoslavije)
[[Datoteka:Hrvatski narod-naslovnica,proglašenje NDH.jpg|mini|Hrvatski narod, [[NDH|10. travnja 1941.]]]]
[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatskaDistricts.png|mini|Nezavisna Država Hrvatska, [[Upravna podjela NDH|podjela na velike župe i kotare od 1941. do 1943.]]]]
Zbog unutarnjih slabosti u [[Travanjski rat|travanjskom ratu]] 1941. godine, porazile su [[sile Osovine]] ([[Nacistička Njemačka|Njemačka]], [[Fašistička Italija|Italija]], Mađarska i Bugarska) u samo 12 dana rata prvu Jugoslaviju i razbile tu prikrivenu velikosrpsku tvorevinu na njene povijesne i etničke sastavnice. Uz pomoć NjemackeNjemačke i Italije, proglašena je 10. travnja 1941. godine, [[Nezavisna Država Hrvatska]], sa sjedistem u Zagrebu, a u njen sastav ušla je i Bosna i Hercegovina, na temelju povijesnih, etničkih i kulturoloških razloga. Naime, Bosna i Hercegovina i Hrvatska čine jednu geopolitičku cjelinu, one su bile u sastavu Hrvatskog, zatim [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva]] u srednjem vijeku, a od 1878., odnosno 1908. godine, bile su u istoj državi, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Osim toga, prometno i kulturološki gravitirala je BiH prema zapadu i Hrvatskoj. Velik dio muslimana smatrao se jos tada ''Hrvatima islamske vjeroispovijesti'' jer u to doba proces njihovog nacionalnog sazrijevanja i političke integracije još nije bio završen.
 
[[NDH]], nova država hrvatskog naroda, kako su je nazivali njeni utemeljitelji, obuhvaćala je područje, koje je bilo nekoć u sastavu [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u doba Tomislava i Petra Krešimira IV., ili, točnije rečeno, djelomice i ono koje je bilo u sastavu Kraljevine Bosne u doba Tvrtka. U NDH, bila je [[Upravna podjela NDH|unutarnja podjela]] izvršena po županijama, što je bio povijesni hrvatski sustav, odnosno na [[Upravna podjela NDH|velike župe]], koje su nazvane prema imenima upravnih jedinica iz doba srednjovjekovne hrvatske i bosanske kraljevine. Na području BiH, to su: [[Vrhbosna (razdvojba)|Vrhbosna]] sa sjedištem u Sarajevu, [[Zahumlje|Hum]] u Mostaru, [[Usora (regija)|Usora]] i [[Soli (razdvojbaregija)|Soli]] u Tuzli, Sana i Luka u Banjoj Luci, [[Lašvanska dolina|Lašva]] i Glaž u Travniku, [[Starohrvatske županije|Krbava i Psat]] u Bihaću. Za glavni grad, bila je predviđena [[Banja Luka]], u Bosni, kao geografsko središte čitave Nezavisne Države Hrvatske. Treba napomenuti da je upravna vlast Nezavisne Države Hrvatske također razbijala povijesni teritorij Bosne i Hercegovine, u podjeli na velike župe pa je povezivala i izjednačavala područje uže Hrvatske s bosanskohercegovačkim. Tako su, npr., Gora ([[Petrinja]]) prelazila Unu, Livač i Zapolje ([[Nova Gradiška]]) i Posavje ([[Slavonski Brod|Brod]]) su prelazile Savu i imale više kotareva na bosanskoj strani.
 
Ideja hrvatske države, kojoj je stremio hrvatski narod i koja se očitovala u činu proglašenja [[NDH]], imala je duboke korijene u žudnji za samostalnošću i slobodom, snažno ojačanom patnjom i progonima pod velikosrpskim režimom Kraljevine Jugoslavije. Ironijom sudbine, ta je ideja vrlo brzo izdana od samog [[Ante Pavelić|Pavelića]], izdajom i prodajom hrvatskih povijesnih zemalja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] Fašističkoj Italiji, kao i genocidnom politikom njegovog režima, koji je kao poslušnik [[Hitler]]ovog novoga poretka, pristupio progonu [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. U slučaju srpskog stanovništva, taj mu je zadatak bio "olakšan" sporadičnim pokoljima koje su grupe velikosrpskih rojalista-četnika i drugih terorističkih grupa, počinile nad hrvatskim stanovnistvom u periodu bezvlašća uoči proglašenja NDH.<ref name="HercegBosna" />