Inačica od 20. rujna 2012. u 22:15 uredi ZéroBot (razgovor \| doprinosi) 45.820 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: sv:Arkeologiska museet i Zagreb ← Starija izmjena		Inačica od 2. prosinca 2012. u 22:34 uredi ukloni ovu izmjenu ArheologijaZagreb (razgovor \| doprinosi) 4 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: '''Arheološki muzej u [[Zagreb]]u''' samostalno djeluje od [[1939.]] godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja. Smješten je u historicističkoj palači Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu. Muzejski fundus danas broji približno 400.000 različitih artefakata. == Zbirke == Muzejski fundus sistematiziran je u zbirkama: pretpovijesna, antička (grčki i rimski spomenici) i ranosrednjovjekovna zbirka. Muzej posjeduje i egipatsku zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i numizmatičku zbirku, jednu od najvećih takvih zbirki u Europi i svijetu. Muzejski fundus sistematiziran je u zbirkama: [[prapovijest\|pretpovijesna]], [[antika\|antička]] ([[stara Grčka\|grčki]] i [[Rimsko Carstvo\|rimski]] spomenici) i [[srednji vijek\|ranosrednjovjekovna]] zbirka. Muzej posjeduje i [[stari Egipat\|egipatsku]] zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i [[numizmatika\|numizmatičku]] zbirku, jednu od najvećih takvih zbirki u [[Europa\|Europi]] i svijetu. Stalni postav muzeja sastoji se od stalnog postava pretpovijesne i egipatske zbirke; uvodnoga dijela stalnog postava antičke zbirke: grčke vaze, spomenici grčke kolonizacije istočne obale [[Jadransko more\|Jadrana]] i rimska vojna oprema te stalnog postava numizmatičke zbirke, a u sklopu muzeja nalazi se i Lapidarij. Muzej posjeduje i jedinstvenu kolekciju etruščanskih spomenika. Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji je glasovita ''Zagrebačka lanena knjiga'' (''Liber linteus Zagrabiensis''), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom [[etruščanski jezik\|etruščanskog jezika]] i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu. Muzej vodi brigu o arheološkom parku "[[Andautonija]]" u [[Šćitarjevo\|Šćitarjevu]], gdje su sačuvani ostaci antičkog grada iz vremena od 1. do 4. stoljeća.▼ ▲Muzej posjeduje i jedinstvenu kolekciju etruščanskih spomenika. Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji je glasovita ''Zagrebačka lanena knjiga'' (''Liber linteus Zagrabiensis''), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom [[etruščanski jezik\|etruščanskog jezika]] i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu. Muzej vodi brigu o arheološkom parku "[[Andautonija]]" u [[Šćitarjevo\|Šćitarjevu]], gdje su sačuvani ostaci antičkog grada iz vremena od [[1. stoljeće\|1.]] do [[4. stoljeće\|4. stoljeća]]. == Povijest == Muzej je nastao iz Narodnog muzeja osnovanog [[1836.]] godine. Godine [[1866,]] postao je Zemaljski zavod Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pod upravom [[JAZU]]-a i Sabora te je bio podijeljen na dva odjela: Arheološki odjel i Prirodoslovni odjel. Od godine [[1878.]] Arheološki odjel osamostaljuje se, no djeluje u sklopu Narodnog muzeja. Samostalan muzej postaje godine [[1939.]]. Promijenio je nekoliko lokacija, od privremenoga sjedišta u Gospodarskom društvu preko palače baruna Raucha na [[Markov trg\|Markovu trgu]] i Pravoslavne akademije i Narodnog doma te naposljetku do sadašnjelokacije na [[Zrinski trg\|Zrinskom trgu]]. Muzej je od [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] djelovao na terenima i pri različitim arheološkim iskapanjima, a to nastavlja i danas na terenima u [[Šćitarjevo\|Šćitarjevu]] te [[Varaždinske Toplice\|Varaždinskim Toplicama]], [[Žumberak\|Žumberku]], [[Stenjevac\|Stenjevcu]] i ostalim lokalitetima Hrvatske, ponajviše u kontinentalnome dijelu. == Poveznice == * [[Popis muzeja u Hrvatskoj]] * [[Zagrebačka mumija]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat\|Archaeological Museum in Zagreb}} * [http://www.amz.hr/hrv/index.asp Arheološki muzej u Zagrebu]

Arheološki muzej u Zagrebu: razlika između inačica