Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju (uredi)
Inačica od 4. prosinca 2012. u 22:29
, prije 11 godina→Povijesna pozadina
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 8:
Bez obzira na nesigurnost u pitanju političkih odnosa, sudeći i prema samim povijesnim izvorima u užem smislu, nema više mjesta sumnji u [[Hrvatski narod|hrvatski etnički karakter]] kako Bijele tako i Crvene Hrvatske u prvih nekoliko stoljeća nakon dolaska. Jedinstven karakter spomenika kulture u ranom srednjem vijeku na čitavoj istočnoj jadranskoj obali samo još više utvrđuje tu spoznaju. Dok je još starija [[Hrvatska historiografija|hrvatska politička historiografija]], opterećena vjekovnom predrasudom, koja je još od [[Ivan Lucić|Ivana Lucića]] (''Lucius''), te [[Franjo Rački|Račkoga]] do [[Ferdo Šišić|Šišića]], u južnoj granici [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]] gledala ujedno i južnu hrvatsku, etničku i političku granicu, povijesno-umjetnička historiografija, domaća i strana, davno je uočila pojavu jedinstvene, [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatske umjetnosti]] uzduž čitave istočne jadranske obale. Karakteristične spomenike te umjetnosti, presvođene crkvice slobodnih oblika i pleterne klesarije njihova kamenog namještaja ulazimo sve do 11. stoljeća ne samo na tlu zapadne Hrvatske nego i dalje na jug sve do u [[Duklja|Duklju]]. Jedinstveno obilježje starohrvatske umjetnosti na čitavu hrvatskom etničkom području bez obzira na eventualnu političku rascjepkanost tako je očito da su je svi povjesničari umjetnosti, kako hrvatski tako i srpski, redovito zajedno obrađivali obuhvaćajući ujedno čitav istočnojadranski prostor.
Oni koji iz ovih ili onih razloga izbjegavaju ili ne prihvaćaju termin [[starohrvatska umjetnost]] te se radije služe terminom [[predromanika]], već i u samim naslovima svojih knjiga ili poglavlja u njima, pod različitim teritorijalnim oznakama, najčešće pod nazivom Primorje ili [[Dalmacija]], izražavaju njihovu teritorijalnu cjelovitost i njihove zajedničke značajke. Dok je starohrvatska crkvena arhitektura u zapadnoj Hrvatskoj, posebno u sjevernoj Dalmaciji već od prošlog stoljeća predmet živog interesa i proučavanja od strane arheologa i povjesničara umjetnosti (Radić, Jelić, Iveković, Marun, Bulić, Karaman) znatno se manja pažnja posvećivala takvu istraživanju na tlu južne Dalmacije i drugih krajeva koji ulaze u teritorijalni opseg južne, nekadašnje [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], bolje poznate pod mlađim povijesnikm nazivom [[Duklja]]. U tom pravcu mnogo se učinilo u godinama nakon Drugog svjetskog rata što zalaganjem [[SANU|Srpske akademije nauka]], što marom znanstvenika iz odgovarajućih ustanova triju socijalističkih republika, Crne Gore, [[SRBiH|Bosne i Hercegovine]] te Hrvatske
== Starohrvatska arhitektura ==
|