Historia Salonitana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 9:
 
Splitski [[Toma Arhiđakon|arhiđakon Toma]] u svom glasovitom djelu ovako opisuje stare granice države Hrvatske:<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>
{{col-begin}}
 
{{col-2}}
Originalni navod:
 
{{citat|Ista fuerunt regni eorum confinia: ab oriente Delmina, ubi fuit ciuitas Delmis... ab occidente Carinthia, uersus mare usque ad oppidum Stridonis, quod nunc est confinium Dalmatie et Istrie; ab aquilone uero a ripa Danubii usque ad mare dalmaticum cum tota Maronia et Chulmie ducatu.|Thomas Arch. ''Historia Salonitana'', MSH 24, 1897.}}
{{col-2}}
 
Hrvatski prijevod:
{{citat|To su bile granice kraljevstva njihova (Hrvata): od istoka Duvanjska (župa), gdje je bio grad Duvno... Od zapada Kranjska, prema moru do Stridona, koji je danas granica Dalmacije i Istre; od sjevera pak rijeka Dunav (i odatle) do mora Jadranskoga sa cijelom Primorskom i kneževinom Humom.|[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]}}
{{col-end}}
 
{{citat|To su bile granice kraljevstva njihova (Hrvata): od istoka Duvanjska (župa), gdje je bio grad Duvno... Od zapada Kranjska, prema moru do Stridona, koji je danas granica Dalmacije i Istre; od sjevera pak rijeka Dunav (i odatle) do mora Jadranskoga sa cijelom Primorskom i kneževinom Humom.|[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]}}
Toma stavlja istočnu granicu hrvatske države iza [[Duvno|duvanjske]] župe, jer je on smatrao [[srednjovjekovna bosanska država|tadašnju Bosnu]] samostalnom državom, neovisnom od tadašnje [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevine Hrvatske i Dalmacije]]. On ipak Bosnu uključuje u hrvatski narodni prostor, jer on vuče istočnu granicu hrvatske države od [[Dunav]]a na [[Dubrovnik]] tako, da u hrvatske zemlje spadaju: Bosna, [[Zahumlje]] i [[Paganija|neretvansko Primorje]]. Za ove dvije pokrajine u navedenom odlomku Toma izričito spominje, da čine sastavni dio kraljevstva hrvatskoga. Prema Tomi hrvatska država na jug dopire do ispod Dubrovnika, a to je prostor, dokle je dopiralo "kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske" po državnom uređenju cara [[Manuel I. Komnen|Manuela Komnena]]. U tome se Toma Arhiđakon slaže s [[Zahumlje#Arapski geograf Idris|arapskim geografom Idrisom]], koji također veli, da je Dubrovnik zadnji grad države Hrvatske. O [[Travunja|Travunji]] i [[Duklja|Duklji]], Toma ništa ne kaže, jer su te zemlje u njegovo vrijeme pripadale srpskoj državi Nemanjića.<ref name="Domo" />