Supetarski kartular: razlika između inačica

 

U prvomu zapisu na dnu druge stranice 15. lista o biranju hrvatskih kraljeva piše ovako;

originalni navod:

{{citat|Tempore transacto erat consuetudo in regno Croatorum: erant septem bani qui eligerant regati in Croacia, quando rex sine liberis moriebatur, scilicet banus Croaciae primus, banus bosniensis secundus, banus Sclavonie tercius, banus Posige quartus, banus Podrauie quintus, banus Albanie sestus, banus Sremi septimus...|Supetarski kartular, br. 1000}}

hrvatski prijevod:

{{citat|U prošlim vremenima u kraljevstvu Hrvata bio je ovakav običaj: bilo je sedam banova, koji su birali kralja u Hrvatskoj, kada bi kralj umro bez djece, naime ban Hrvatske prvi, ban bosanski drugi, ban Slavonije treći, ban Posige četvrti, ban Podravije peti, ban Albanije šesti, ban Sremi (Hl'mi, Hum) sedmi...|[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]}}

Kako se vidi, onaj, koji je prepisao ovu bilješku u Supetarski zbornik, nije mogao pravo pročitati imena iz predloška, koji je prepisivao, pa je pokrajine zadnjih banova krivo i nerazumljivo napisao. Nije jasno, kako su se stvarno zvale četiri zadnje banovine. Dovoljno je znati, da su imena prvih triju banovina dobro prepisana i da točno znamo, kojim su zemljama vladali trojica prvih banova. Ban Hrvatske je onaj, koji je banovao u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije]] od Jadrana do Gvozda. Ban bosanski je vladao [[srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovnom Bosnom]], a ban Slavonije upravljao je hrvatskim zemljama između Gvozda i Drave, koji će se kasnije zvati kraljevina Slavonije (regnum Sclavoniae).<ref name="Domo" />