Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 312 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Ljudevitov ustanak''' je bio [[ustanak]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] pod vodstvom [[Ljudevit Posavski|Ljudevita]] protiv [[Franačka|franačke vlasti]], koji je trajao od 819. do 823.
 
== Povod i područje ustanka ==
Pošto je [[Ljudevit Posavski]] stekao uvjerenje da su unutarnji uvjeti za ustanak dovoljno dozreli, povod se ustanku lako našao. Franački anali javljaju da je Ljudevit "smišljao nešto nova" i da je lažno optužio markgrofa Kadolaha "zbog okrutnosti i drskosti".<ref>Documenta, str. 324. "Contra haec Liudewitus nihil molitus, munitione tantum castelli, quod in arduo monte construxerat se suosque continuit ...".</ref> Zato se čini da u "okrutnosti i drskosti" Kadolaha, koliko su tužbe imale stvarnu povijesnu podlogu ogleda se u pokušaju da se uvođenjem [[Franačka|franačkoga]] feudalnoga elementa oslabi slavenski otpor. Kao da u prilog takvu tumačenju govori i podatak o ustanku Hrvata koji je zabilježio [[:s:O upravljanju carstvom/Gl. XXX. Priča o provinciji Dalmaciji|autor 30. poglavlja]] ''[[De administrando imperio]]''.
 
Teškoća je pri tumačenju ovoga odlomka u tome što se govori izričito o ustanku [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvata u Dalmaciji]], a ne onih u Panoniji ili Iliriku, iako su i ovi drugi prema ''De administrando imperio'' imali svoga arhonta. Podloga je ove u [[Bizant]]u zabilježene vijesti, bez sumnje, narodna tradicija. Ona je zapamtila franačku okrutnost, podatak o velikoj [[franačka|franačkoj]] vojsci, o ratu koji je trajao sedam godina i o konačnoj pobjedi Hrvata te ubojstvu Kocila. Takvo podudaranje s podacima franačkih izvora o [[Ljudevit Posavski|Ljudevitovu]] ustanku daju pravo, kako je već istaknuto da se i anoniman podatak protumači kao izvor za panonske Slavene, a ne za dalmatinske Hrvate. Stoga je mnogo vjerojatnije da se ustanak odnosi na Ljudevitov otpor, a ne na neku nepoznatu Karlmanovu borbu protiv Hrvata 70-ih godina 9. stoljeća. Čini se da je borba protiv Franaka ostavila u narodnoj tradiciji tako duboke tragove da su je i dalmatinski Hrvati prihvatili kao svoju, pa je vjerojatno iz njihove sredine došla do bizantskoga dvora gdje je zabilježena.
[[Datoteka:Ljudevit Posavski.jpg|mini|[[Ljudevit]] sklapa savez sa [[Karantanija|Karantancima]]]]
 
Pored toga što je ustanak bio dugotrajan i u krajnjoj liniji uspješan, ipak ne valja pretjerivati u ocjeni Ljudevitove otporne snage. Društvo doduse još nije tako diferencirano da bi se nužno očekivale jake unutarnje antagonističke odnose, ali je jedva vjerojatno da je ustankom bio zahvaćen sav slobodan seljački svijet. Zato Ljudevit i nema pouzdanja samo u svoje ljude i obraća se za pomoć susjedima: Karatancima ([[Slovenci]]ma) i, na istoku, Braničevcima i Timočanima. Ove posljednje, koji su tek 818. godine otpali od Bugara i prešli na stranu Franaka, Ljudevitu polazi za rukom predobiti, kako franački anali tvrde, "lažnim nagovaranjima". Ljudevitu su se, kako je spomenuto, za odlučnoga sukoba s [[Borna|Bornom]] na Kupi priključili i [[Gacka (župa)|Gačani]]. Prema tome, područje je ustanka bilo golemo, ali je nevolja bila u tome što, Ljudevit, ipak nije raspolagao vojskom koja bi mogla braniti tako veliki teritorij kneževske vlasti. Na to u priličnoj mjeri upucuju ratni sukobi za vrijeme ustanka.
{{col-begin}}
== Prvi sukob s Francima ==
 
Prva vojska poslana iz Italije 819. godine nije učinila ništa. [[Einhard]] priznaje da se vojska "vratila gotovo nesvršena posla", ali sve se čini da prikriva poraz. Inače je nemoguće protumačiti nastavak njegova teksta i opis Ljudevitova postupka. On, naime, kaže: "A Ljudevit, uzoholjen, poslao je poslanike caru kao da traže mir, postavljajući neke uvjete, koje ako prihvati, obećaje da će učiniti sve što mu se nalaze".<ref>Documenta, str. 321</ref> Car, posve razumljivo, nije prihvatio uvjete već je po poslanicima poslao svoje. [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] ne bi postavljao uvjete da nije bio pobjednik. Nije nemoguće da je od cara zahtijevao lakše uvjete podložnosti i obustavu dovođenja franačkih feudalaca. Odbijen, Ljudevit se obraća Timočanima i Braničevcima. Kad se vojska s Kadolahom vratila iz Panonije, markgrof je "uhvaćen od groznice" umro, negdje u [[Furlanija-Julijska krajina|Furlaniji]].<ref>Documenta, str. 322</ref> Na njegovo je mjesto postavljen Balderik, koji je posao u [[Karantanija|Karantaniju]]. U to je vrijeme Ljudevit već pridobio i Karantance,<ref>Grafenauer, Zgododvina slovenskega naroda str., 421</ref> jer Einhard tvrdi da se Balderiku, kad je došao u Karantaniju, pokušao negdje na Dravi oprijeti panonski knez i presjeći mu put. Kako su Ljudevitove čete bile malobrojne, on se pobijeđen morao povući.
 
Odbijen, Ljudevit se obraća Timočanima i Braničevcima. Kad se vojska s Kadolahom vratila iz Panonije, markgrof je "uhvaćen od groznice" umro, negdje u [[Furlanija-Julijska krajina|Furlaniji]].<ref>Documenta, str. 322</ref> Na njegovo je mjesto postavljen Balderik, koji je posao u [[Karantanija|Karantaniju]]. U to je vrijeme Ljudevit već pridobio i Karantance,<ref>Grafenauer, Zgododvina slovenskega naroda str., 421</ref> jer Einhard tvrdi da se Balderiku, kad je došao u Karantaniju, pokušao negdje na Dravi oprijeti panonski knez i presjeći mu put. Kako su Ljudevitove čete bile malobrojne, on se pobijeđen morao povući.
 
== Sukob s Bornom na Kupi ==