Liberalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta.
Također, liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje [[ljudska prava|ljudskih prava]] i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna politička misao i praksa razvija se iz [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]], osobito kroz djela [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieua]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i dr., a politički je uobličen u [[ustav]]nim [[akt]]ima kao što su [[SAD|američka]] [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracija o neovisnosti]] ([[1776.]]) i [[francuska]] [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]] ([[
Kao izraz građanskih revolucija, liberalizam je posebno osigurao razvitak tzv. liberalnog [[kapitalizam|kapitalizma]] putem njegove zaštite liberalnom državom. Iako mu u težištu nisu bila socijalna pitanja, načelima jednakosti, pravičnosti i slobode liberalizam je snažno odredio razvitak [[demokracija|demokracije]] uopće. Tako i radnički socijalni pokreti u principu ne istupaju protiv liberalnih načela, nego nastoje produbiti neke njihove sadržaje, npr. preobrazba liberalne države u državu blagostanja, ili socijalnu državu.
| |||