Dungani: razlika između inačica

'''Dungani''' ([[ruski]]: Дунгане, [[Dunganski jezik|dunganski]]: Хуэйзў Huejzw) je izraz koji se koristi na područjima bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] koji se odnosi na [[Muslimani|muslimanski]] narod [[Kinezi|kineskog]] podrijetla. Govornici [[Turkijski jezici|turkijskog]] jezika u kineskoj provinciji [[Xinjiang]] također se odnose na pripadnika ove etničke skupine. Međutim u Kini pripadnici ove etničke grupe zovu se [[Huej]]i (Hui).

U popisima iz sada neovisnih država bivšeg Sovjetskog Saveza, Dungani koji suse nabrojanebroje odvojeno od Kineza, mogu se naći u Kazahstanu (36.900 prema popisu iz 1999.), KirgistanKirgistanu (58.409 prema popisu stanovništva iz 2009.) i RusijeRusiji (801 prema popisu stanovništva iz 2002. godine).

Prvi Dungani koji se pojavljuju u središnjoj Aziji potječe iz [[Kuldi|Kuldja]] i [[Kashgar]]a, a služili su kao [[rob]]ovi. Tokom rata u 19. stoljeću tri skupine Dungana preko planina [[Tian Shan]] seli u [[Rusko Carstvo]]. Prva skupina, od nekih 1000 ljudi, porijeklom iz [[Turpan]]a u Xinjiangu naselila se kod [[Oš]]a na jugu Kirgistana. Druga skupina podrijetlom iz [[Didaozhou]]a u Gansu u proljeće 1878. naseljava se u selu Yrdyk (ruski: Ирдык ili Ырдык) oko 15 km od [[Karakol]]a u istočnom Kirgistanu. Treća skupina, podrijetlom iz [[Shaanxi]]a naselilinaselila se u selu Karakunuz (sada Masanči) u Kazahstanu.

Dungani govore [[Dunganski jezik|dungaskim jezikom]], kojeg oni nazivaju "Huij jezik" (Хуэйзў йүян ili Huejzw jyian), sličn je zhongyuan dijalektu [[mandarinski kineski|mandarinsko kineskgkineskog]] koji je naširoko govorio na jugu [[Gansu]]a i zapadno od [[Guanzhong]]a u [[Shaanxi]] u Kini. Poput drugih kineskih jezika, dunganski je tonski, a postoje dva glavna narječja. Za razliku od drugih manjinskih nacionalnosti u središnjoj Aziji većina dungana su trojezični. Više od dvije trećine Dungana također govori [[ruski]], a mali postotak [[kirgiski]] ili neki drugi jezik.