Miller-Ureyev eksperiment: razlika između inačica

'''Miller-Ureyev eksperiment'''<ref>{{cite journal |author=Hill HG, Nuth JA |title=The catalytic potential of cosmic dust: implications for prebiotic chemistry in the solar nebula and other protoplanetary systems |journal=Astrobiology |volume=svezak 3 |issue=broj 2

|pages=291–304str. 291.–304. |year=2003. |pmid=14577878 |doi=10.1089/153110703769016389}}</ref> (ili '''Urey-Millerov eksperiment''')<ref>{{cite journal | title=The analysis of comet mass spectrometric data | author=Balm SP, Hare J.P., Kroto HW| journal=Space Science

Reviews| year=1991.| volume=svezak 56| pages=185–9str. 185.–189. |doi=10.1007/BF00178408 | bibcode=1991SSRv...56..185B}}</ref> bio je [[eksperiment]] koji je simulirao hipotetičke uvjete za koje se smatralo da su postojali na [[Zemlja|Zemlji]] u prvim fazama nastanka i provjeravali su mogućnost [[porijeklo života|kemijskih početaka života]]. Ovaj eksperiment dokazao je hipotezu [[Aleksandar Oparin|Aleksandra Oparina]] i [[J. B. S. Haldane]]a da su uvjeti na ranoj Zemlji omogućavali kemijske reakcije koje su sintetizirale [[organska kemija|organske spojeve]] od [[anorganska kemija|anorganskih]]. Ovaj su eksperiment [[1952.]] godine izveli [[Stanley Miller]] i [[Harold Urey]] sa [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilišta u Chicagu]],<ref>{{cite journal | title = Stanley Miller's 70th Birthday | journal = Origins of Life and Evolution of the Biosphere | volume =svezak 30 | pages =str. 107–12107.–112. | year = 2000. | publisher =izdavač Kluwer Academic Publishers | location = Netherlands | url = http://www.issol.org/miller/70thB-Day.pdf|format=PDF | doi = 10.1023/A:1006746205180 | last1 = Bada | first1 = Jeffrey L.}}</ref> a njegove rezultate objavili su [[1953.]] godine.<ref name=miller>{{cite journal |last=Miller |first=Stanley L. |url=http://www.abenteuer-universum.de/pdf/miller_1953.pdf |format=PDF|title=Production of Amino Acids Under Possible Primitive Earth Conditions|journal=[[Science (journal)|Science]] |year=1953. |month=Maysvibanj |volume=svezak 117 |pages=str. 528 |doi=10.1126/science.117.3046.528 |pmid=13056598 |issue=3046}}</ref><ref name=miller2>{{cite journal |last=Miller |first=Stanley L. |coauthors=Harold C. Urey |title=Organic Compound Synthesis on the Primitive Earth |journal=[[Science (journal)|Science]] |year=1959. |month=Julysrpanj |volume=svezak 130 |pages=str. 245. |doi=10.1126/science.130.3370.245 |pmid=13668555 |issue=3370}} Miller states that he made "A more complete analysis of the products" in the 1953 experiment, listing additional results.</ref><ref>{{cite journal |title=The 1953 Stanley L. Miller Experiment: Fifty Years of Prebiotic Organic Chemistry |author=A. Lazcano, J. L. Bada |journal=Origins of Life and Evolution of Biospheres |volume=svezak 33 |year=2004. |month=Junelipanj |pages=235–242str. 235.–242. |doi=10.1023/A:1024807125069 |pmid=14515862 |issue=3}}</ref>

Ipak, mora se naglasiti, da su stvorene aminokiseline bile L ("lijevi") i D ("desni") optički [[izomer]]i u jednakim količinama. Takva distribucija nije karakteristična za [[makromolekula|makromolekule]] u živim bićima kakve danas poznajemo. Bjelančevine su u svim živim bićima danas sastavljene samo od L-aminokiselina. Sama proizvodnja oba optička izomera dala je sigurnost znanstvenicima da su spojevi posljedica same kemijske reakcije, a ne proizvod kontaminacije vanjskih živih organizama.<ref name=miller/>.

Od 59.000 mikro[[mol|mola]] (µmol = 1/1.000.000 mola) CH₄ koji su ušli u reakciju, dobiveno je: <ref>Richard E. Dickerson: ''Chemische Evolution und der Ursprung des Lebens'', in ''Spektrum der Wissenschaft'', 1979., Volsvezak 9, pagstr. 193.</ref>

Miller je ponovio svoj eksperiment [[1958.]] godine, ovaj put u izmjenjenim uvjetima dodavši [[sumporovodik]] (H₂S), plin koji se oslobađa kod vulkanskih reakcija.<ref name=miller2/>

Poslije Milerove smrti [[2007.]] godine, [[Jeffrey Bada]] i suradnici koji su pronašli i ispitali konzervirane uzorke eksperimenta iz [[1958.]] godine uspjeli su dokazati da su nastale 23 različite aminokiseline u odnosu na Millerov prvobitni eksperiment. Ovo je značajno više nego što je Miller prvobitno objavio i više od 20 koji se javljaju u živim bićima. U ponovljenom eksperimentu je dokazana i sinteza 7 organskih spojeva koji sadrže [[sumpor]] (S), među kojima je i [[metionin]], koji ulazi u sastav bjelančevina.<ref>{{cite journal |author=Parker ET, Bada JL |title=Primordial synthesis of amines and amino acids in a 1958 Miller H2S-rich spark discharge experiment |journal=PNAS,|year=March, 21. ožujka 2011. |doi=10.1073/pnas.1019191108 }}</ref>