Um: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sah:Өй |
poveznice |
||
Redak 1:
{{izvor}}
'''Um''' je [[aspekt (filozofija)|aspekt]] [[intelekt]]a i [[svijest]]i doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese. Um manifestira subjektivno kao tok svijesti.
Teorije uma i njegove funkcije su brojni. Najstarije zabilježene [[špekulacija|špekulacije]] su one od [[Zaratustra|Zaratustre]], [[Buda|Bude]], [[Platon]]a, [[Aristotel]]a, Adi Shankara i ostalih drevnih grčkih, indijskih i, kasnije, [[islam]]skih filozofa.
Line 15 ⟶ 12:
=== Misao ===
Misao je mentalni proces koji omogućuje pojedincima da prilagode [[svijet]], i tako se nose sa time djelotvorno u skladu sa svojim ciljevima, planovima, krajevima i željama. Riječ koja se odnosi na slične pojmove i postupke je [[spoznaja]], [[ideja]] i mašta. Razmišljanje uključuje cerebralne manipulacije te informacije, kao kad smo obliku koncepta, sudjelovanja u rješavanju problema, razmišljanja i donošenja odluka. Razmišljanje je viša kognitivna funkcija, i analiza procesa razmišljanja je dio kognitivne [[Psihologija|psihologije]].
=== Pamćenje ===
Pamćenje je sposobnost organizma za pohranu, zadržavanje, a naknadno korištenje informacija. Iako je
=== Mašta ===
Mašta je prihvaćena kao urođene sposobnosti i proces izmišljanja djelomične ili potpune osobne sfere uma, dolazi iz osjećaja percepcije podjeljenog svijeta. Pojam je tehnički korišten u psihologiji za proces oživljavanja u umu percepcije objekata ranije dane. Budući da je ova upotreba pojma sukobljava s običnim jezikom, neki psiholozi su je opisatli kao "slikanje" ili "slika" ili se govori o tome kako je "reproduktivna" za razliku od "produktivne" ili "konstruktivne" mašte. Zamišljene slike se vidi sa "Umnim Okom". Jedna [[hipoteza]] za [[Evolucija|evoluciju]] ljudske mašte je ta da su svjesna bića za rješavanje problema koristili mentalne simulacije.
=== Svijest kod sisavaca ===
Svijest kod sisavaca (ovo uključuje [[Ljudi|ljude]]) je aspekt uma koji obuhvaća svojstva kao što subjektivnost, osjećaj i sposobnost da se uočiti odnos između sebe i okoline. To je predmet mnogih istraživanja u filozofiji uma, psihologije, neuroznanosti, kognitivne znanosti. Neki filozofi dijele svijest u fenomenalne svijesti, koje su same subjektivna iskustva, svijesti i pristupa, koji se odnosi na globalnu dostupnost informacija sustavima obrade podataka u mozgu. Fenomenalna svijest ima mnogo različitih iskusnih kvaliteta, koje se često nazivaju qualia. Fenomenalna svijest je obično [[svijest]] o nečemu.
=== Mozak ===
U mozgu životinja, je središte za kontrolu [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]], odgovoran za razmišljanje. Kod većine [[životinja]], mozak se nalazi u [[Glava|glavi]], zaštićen je lubanjom i blizu je primarni senzorni aparat
=== Mentalno zdravlje ===
{{Glavni|Mentalno zdravlje}}
Po analogiji zdravlja tijela, može se metaforički govoriti o zdravstvenom stanju uma, odnosno mentalnog zdravlja. Merriam-Webster (rječnik) definira mentalno zdravlje kao "Emocionalno i psihološko stanje u kojem je pojedinac u stanju koristiti svoj kognitivne i emocionalne sposobnosti, funkcija u društvu, te zadovoljiti običnim zahtjevima svakodnevnog života." Prema podacima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije
Jedan od načina da mislite o mentalnom zdravlju je gledanje kako učinkovito i uspješno osoba funkcionira. Osjećaj sposobnosti i kompetencije, biti u mogućnosti podnositi normalne razine stresa, održavati zadovoljavajući odnos, i voditi nezavisni život, i da ste u mogućnosti "izdići se", ili se oporaviti od teške situacije, znakovi su mentalnog zdravlja.
[[Psihoterapija]] je unutar-osobna, relacijska intervencija koju koriste obučeni psihoterapeuti za pomoć klijentima u problemima života. To obično uključuje i povećanje individualnog osjećja blagostanja i smanjenog subjektivnog neugodnog iskustva. Psihoterapeuti koriste spektar tehnika koje se temelje na iskustvenim izgradnjama odnosa, dijaloga, komunikacija i ponašanja promjene i koje su dizajniranirane za poboljšanje mentalnog zdravlja klijenta, pacijenta ili poboljšanja odnosa skupine (kao što je obitelj). Većina oblika psihoterapije koristiti samo razgovor, iako neke koriste i razne druge oblike komunikacije poput pisane riječi,
=== Socijalna psihologija i grupno ponašanje ===
[[Socijalna psihologija]] je znanost o tome kako socijalne prilike ugrožavaju ljude. Znanstvenici su u ovom području općenito bilo psiholozi ili sociolozi. Socijalni psiholozi koji su obučeni u psihologiji imaju tendenciju da se usredotoče na pojedince ili manje skupine kao jedinica studija; sociolozi imaju tendenciju favoriziranja i proučavanja većih grupa i veće društvene jedinice kao što su društva, iako postoje iznimke tih općih kretanja u oba polja. Unatoč sličnosti, discipline se također razlikuju u svojim ciljevima, kod pristupa, metoda i terminologije. Također koriste odvojene znanstvene časopise i društva. Ovo je također poznato kao pod-svijest uma.
Kao i [[biofizika]] i kognitivne znanosti, socijalna psihologija je interdisciplinarno područje. Najveće razdoblje suradnje između [[Sociologija|sociologa]] i psihologa je tijekom godina neposredno nakon Drugog svjetskog rata (Sewell, 1989). Premda je znatno povećana izolacija i specijalizacija posljednjih nekoliko godina, neki stupanjevi preklapanja i utjecaja ostaju između dvije discipline.
=== Umjetna inteligencija ===
U 1950. Alan M. Turing objavljuje "Računanje strojeva i inteligencije", u kojem je predložio da strojevi mogu biti testirani na obavještajnim podatcima pitanja i odgovora. Ovaj proces se sada zove Turingov test. Pojam Umjetna inteligencija (UI, engl. ''AI'') prvi je upotrijebio John McCarthy, koji smatra da to znaći "znanost i inženjerstvo izrade inteligentnih strojeva". Ono također može značiti inteligencija kao i izložiti umjetno (umjetno, ne- prirodno, proizvedeno).
Istraživanjem se umjetne
Rasprava o prirodi uma je relevantna za razvoj umjetne inteligencije. Ako je um uistinu odvojena stvar od, funkcioniranja mozga, onda teoretski bi bilo mnogo teže ... ponovno stroju, ako je uopće moguće. Ako, s druge strane, je um ne više od agregiranih funkcija mozga, onda će to biti moguće, stvoriti stroj s prepoznatljivim umom.
Line 56 ⟶ 53:
Razne religijske tradicije su doprinijeli jedinstvenoj perspektivi o prirodi uma. U mnogim tradicijama, naročito mistične tradicije, prevladavanje ega se smatra dostojnim duhovnim ciljem.
[[Judaizam]] uči da "moach shalit al halev", um upravlja srcem. Ljudi mogu pristupiti Božanskoj intelektualnosti, kroz učenje i ponašanje u skladu s božanskom voljom kao enclothed u Tori, i koristiti duboko razumijevanje i logiku da se izazove emocionalna uzbuđenost i vodič za vrijeme molitve. Kršćanstvo je težilo vidjeti um za razliku od duše (grčki nous), a ponekad i dalje razlikovati od duha. Zapadna alternativna područja tradicije, negdje se odnosi na mentalno tijelo koje postoji na sferi, osim fizičke.
[[Hinduizam]] je različite filozofske škole, raspravljaju jesu li ljudske duše (Atman sanskrt) različito je od, inače identično, Brahman, božanske stvarnosti.
Budizam]] je pokušao prekinuti s takvim metafizičkim
=== Neobične i alternativne perspektive ===
Prema [[Parapsihologija|parapsihološkoj]]
| |||