Banjolučka biskupija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 30:
== Područje današnje banjolučke biskupije kroz povijest ==
Bosanska krajina (prostorno i populacijski oko tri četvrtine banjolučke biskupije) područje je sjeverozapadne Bosne, koje se prostorom uglavnom podudara s poriječjem rijeka [[Una|Une]], [[Sana|Sane]] i [[Vrbas]]a. Na sjeveru i zapadu graniči s Hrvatskom, kako je utanačeno Svištovskim mirom [[1791.]] godine. To je današnja granica između Hrvatske i Bosne. Istočna i južna granica Bosanske krajine nije uvijek bila stalna, ali se obično uzima granica područnih općina [[Srbac|Srpca]], [[Prnjavor]]a, [[Čelinac|Čelinca]], [[Kotor Varoš]]a, [[Skender Vakuf]]a i [[Jajce|Jajca]], pa zamišljenom crtom na [[Bosansko Grahovo]] i rijeku Unu te na granicu s Hrvatskom. Ovi se krajevi u povijesnim izvorima nazivaju [[Donji
Područje današnje Bosanske krajine je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] pripadalo Hrvatskoj, a bilo je podijeljeno na osam upravnih jedinica - župa. To su: gorička, dubička, sanska, vrbavska, psetska, humska, mrenska i zemljanička. O njima su opsežno raspravljali ugledni povjesničari ([[Ferdo Šišić|Šišić]], [[Vjekoslav Klaić|Klaić]], [[Tadija Smičiklas|Smičiklas]] i dr.).
Redak 143:
Unatoč svemu proživljenom i preživljenom, zahvaljujem Bogu, jer: ''"Božji je dar našoj mjesnoj Crkvi što možemo, kao Biskupija, svijetla obraza stati pred sud i crkvene i svjetovne domaće i svjetske javnosti, što nismo željeli niti želimo sukob sa svojim susjedima, niti smo druge na bilo koji način ugrozili ili zakinuli; što iskreno sa svima želimo živjeti u miru"'' (Franjo Komarica, U obrani obespravljenih, Izbor iz dokumenata banjolučkog biskupa i Biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991 .-1995., Zagreb, 1996., str. 624). <ref> [http://www.biskupija-banjaluka.org/ Službena internetska stranica Banjolučke biskupije]</ref>
== Poznati samostani na području biskupije ==
| |||