Dolnji kraji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
Godine 1406. otpremi bosanski kralj [[Stjepan Tvrtko II. Kotromanić|Stjepan Tvrtko II.]] u dogovoru s hercegom Hrvojem, vojvodom [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljem Hranićem]] i ostalim velmožama poslanike svoje na napuljski dvor kralju Ladislavu te ga zamoli da potvrdi [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskome Kraljevstvu]], stare granice, kakve su bile u doba bana Kulina (1180.-1204.), a u prvom redu, one prema Ugarskoj. [[Ladislav Napuljski]], veoma obradovan poslanstvu svoga "premiloga rođaka" kralja bosanskoga, rado to učini (prema bosanskim uputama).<ref name="str.3" />
Granice Donjih krajeva prema Hrvatskoj ostale su iste kao u vrijeme [[Ban Kulin|bana Kulina]] (tj. početkom 13. stoljeća bile su iste kao i godine 1406.). Granicu je predstavljala crta povučena od planine [[Grmeč]] jugoistočno do [[Skopaljska dolina|Skoplja na Vrbasu]] ili drugim riječima, tada je Donje krajeve činio čitav prostor od Vrbasa na zapad, gdje su se nalazile župe Plivska, Zemljička, Vrbanjska i Mrenska. To je čisto hrvatski predio, koji je pripadao za [[Trpimirovići|narodne dinastije]] [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskome Kraljevstvu]], i baš je uz njega prvobitno i bilo vezano ime Donji kraji.<ref name="str.4">[[Ferdo Šišić]], ''Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.)'', Matica hrvatska, Zagreb, 1902.,
Taj se prostor od Hrvatske odcijepio za vrijeme bizantskog vladanja, dakle pripao Bosni za vrijeme Kulina bana. Kako je rasla i jačala moć porodice Hrvatinića, koja je tu gospodarila odavna, onako kao Šubići u župi Bribirskoj, tako su se vremenom i granice Donjih krajeva širile na sjever i istok, prešavši [[Vrbas]]. Za najmoćnijeg [[hrvatinići|Hrvatinića]], [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|vojvode Hrvoja]], Donji su krajevi dosegli kroz neko vrijeme i najšire prostranstvo. U to doba sačinjavale su ih slijedeće župe: Pliva, Luka, Zemljik (Zemljanik), Vrbanja, Glaž, Mren, Vrbas, Sana, a tek privremeno i Dubica.<ref name="str.4" />
| |||