Parnoprstaši: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
| ordo_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], [[1848]].
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba = [[AntilopeRašljogoge antilope|Antilocapridae]]<br>
[[Šupljorošci|Bovidae]]<br>
[[Deve|Camelidae]]<br>
Redak 16:
[[Giraffidae]]<br>
[[Vodenkonji|Hippopotamidae]]<br>
[[Monšusni jeleniMoškavci|Moschidae]]<br>
[[Prave svinje|Suidae]]<br>
[[Pekari|Tayassuidae]]<br>
Redak 22:
}}
 
'''Parnoprstaši''' (Artiodactyla) su [[Red (taksonomija)|red]] [[viši sisavci|viših sisavaca]] (PlacentaliaEutheria). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica [[govedašupljorošci]], imaju vrlo velik gospodarski značaj.
 
== Osobine ==
 
Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je [[zoolog]] [[Richard Owen]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i uveo nazive "[[neparnoprstaši]]" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod [[fosil]]nih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod [[vodenkonji|vodenkonja]] koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj parnoprstaša, kao, npr. [[jeleni]], [[gazeleantilope]], [[goveda]] i [[koze]] su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod [[deve|deva]] i [[žirafe|žirafa]] je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.
 
== Porijeklo ==
Redak 34:
== Sistematika ==
 
[[Anatomija]] probavnog trakta parnoprstaša je podloga za njihovu podjelu. [[Svinje]], [[pekari]]iji i
[[vodenkonji]] imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju ju direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u [[nepreživači|nepreživače]]. Svi drugi parnoprstaši preživaju . Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas [[deve]] ne ubrajaju prave [[preživači|preživače]], nego u [[Tylopoda|Tilopode]].
 
* Podred [[nepreživači]], svinjoliki (Suina)
Redak 44:
:* porodica [[deve|deva]] (Camelidae)
* Podred [[preživači]] (Ruminantia)
:* porodica žirafe ([[Giraffidae]]) dvije vrste [[žirafe|žirafa]] (Giraffidae)i [[okapi]]
:* porodica [[moškavci|moškavaca]] (Moschidae) (ponekad nazivani i mošusni jeleni)
:* porodica [[patuljasti moškavci|patuljastih moškavaca]] (Tragulidae)
:* porodica [[rašljoroge antilope|antilopa]] (Antilocapridae) s jednom vrstom [[rašljoroga antilopa]]
:* porodica [[jeleni|jelena]] (Cervidae)
:* porodica [[šupljorošci|šupljorožaca]] (Bovidae) u koju se ubrajaju goveda, [[antilope]], ovce, koze i sl.
 
I [[kitovi]] vode porijeklo od parnoprstaša. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se uključuje u kladogram parnoprstaša. Slijedi pojednostavljeni prikaz filogenetske sistematike parnoprstaša:
Redak 58:
| | |-- Hippopotamidae (vodenkonji)
| | `-? Cetacea (kitovi)
| `-- Suoidea (svinje i pekariipekariji)
`--Selenodontia
|-- Tylopoda (deve, tilopodi)
`-- Ruminatia (preživači)
|-- Tragulidae (tragulidipatuljasti moškavci)
`-- Pecora (životinje s obrambenim rogovima)
|-- Giraffidae (žirafa i okapi)
Redak 69:
| |-- Moshidae (moškavci ili mošusni jeleni)
| `--N.N.
| |-- Antilocapridae (životinjerašljoroge s dva rogaantilope)
| `-- Cervidae (jeleni)
`-- Bovidae (šupljorošci ili životinje šupljih rogova)