Dolnji kraji: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 79:
Jajce je bilo glavni grad Donjih krajeva. Nastalo je na utoku [[Pliva|Plive]] u [[Vrbas]]. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], a oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast kralja. Godine 1463. pada pod Turke, ali ga već potkraj iste godine preotima [[Matijaš Korvin]] i tu osniva [[Jajačka banovina|Jajačku banovinu]] za obranu od Turaka. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci, a sam grad gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 1880-ih, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju [[sv. Luka|sv. Luke]].<ref name="HercegBosna">HercegBosna.org [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jajce.html Jajce]</ref>
 
U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke crkve [[sv. Marija|sv. Marije]]. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja, koji se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima retardirane romanike. Pokraj [[Medvjed-kula|Medvjed-kule]] kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostorje klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen.<ref name="HercegBosna" />
 
U najstarijem popisu franjevačkih samostana u Bosni od 1385. - 1390., samostan i crkva u Jajcu ne spominju se, ali su postojali, kada je [[sv. Jakov Markijski]] boravio u Bosni, 1432. - 1438. Herceg [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji je osnovao i izgradio Jajce prema uzoru anžuvinskoga grada [[D'Uovo]] u [[Napulj]]u, u samom brijegu povrh mjesta Jajca iskopao je za se grobnu crkvu u [[romanika|romanskom stilu]]. Crkva sv. Ivana u [[Podmilačje|Podmilačju]] niže Jajca, koju su katolici jedinu sačuvali u svojim rukama iz doba prije turskoga zauzeća, građena je u [[gotika|gotskom]] slogu, po svoj prilici početkom 14. stoljeća. Drugu crkvu pod imenom sv. Katarine podigla je [[Katarina Kosača-Kotromanić|bosanska kraljica Katarina]] prije 1458.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>
 
Otprilike u isto doba [[bosanski franjevci|franjevci]] podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke [[trifora|trifore]]. Toranj je pravljen u romanskom slogu po uzoru sličnih zvonika u Emiliji i Mletačkoj krajini u Italiji. Budući da se za takvu građevinu potrebno mnogo novaca, misli se, da je crkvu, uz koju se diže zvonik, podigla kraljica Katarina. Po narodnom sjećanju ta se crkva zvala "sv. Luke", jer su se u njoj neko vrijeme čuvale moći toga sveca.<ref name="Domo" />
 
Oko sredine 15. stoljeća izgrađen je na [[citadela|citadeli]] kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike, bliske radionici [[Andrija Aleši|Andrije Alesija]]. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja [[stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka [[crkva sv. Marije u Jajcu|crkva sv. Marije]] pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret.<ref name="HercegBosna" /> Prema izvještaju Atanazija Jurjevića (Georgiceo) iz 1626., jedna od tih crkava, koja je imala uza se "vrlo lijep toranj izgrađen od kamena na starinsku", bila je pretvorena u džamiju, a druga u [[javno kupalište]].<ref name="Domo" /> Kraljevski dvor je stajao još u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.<ref name="HercegBosna" />
 
== Unutarnje poveznice ==