Božo Udovičić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 13:
| zanimanje =
}}
'''Božo Udovičić''' ([[Rašeljke]], [[26. rujna]] [[1933.]]) je inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, vrhunski znanstvenik i [[Hrvatska|hrvatski]] akademik.
Redoviti je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>[http://info.hazu.hr/redovni_clanovi Redoviti članovi, ''www.hazu.hr'']</ref>
==Životopis==
Božo Udovičić rođen je u [[Rašeljke|Rašeljkama]], mjestu blizu [[Tomislavgrad|Tomislavgrada]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] njegova obitelj napušta rodni kraj i sele se u [[Jakšić]], mjesto nedaleko od [[Požega|Požege]]. [[1946.]] godine završava osnovnu školu u Jakšiću, a [[1954.]] Gimnaziju u Požegi. Nakon završene gimnazije dobiva stipenidiju od Nardodnog odbora općine Požega i kreće na studij u [[Zagreb]]. Diplomirao je [[1959.]] godine na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|elektrotehničkom fakultetu]] u Zagrebu. Diplomski rad pisao je kod profesora [[Hrvoje Požar|Hrvoja Požara]], a naslov diplomskog zadatka bio je ''Potrebna izgradnja termoelektrana u elektroenergetskom sistemu Jugoslavije''. Kad je diplomirao profesor [[Hrvoje Požar|Požar]] mu je ponudio da ostane raditi kod njega u Institutu za elektroprivredu u Zagrebu. [[1964.]] godine postaje zamjenikom šefa Grupe za elektroenergetske sisteme, a [[1964.]] godine postaje šef. [[1990.]] godine izabran je za Ministra energetike i industrije u Prvoj i Drugoj Vladi [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. [[1991.]] godine zapošljava se u [[Hrvatska gospodarska komora|Hrvatskoj gospodarskoj komori]] kao direktor Sektora za energetiku i industriju, a nakon toga, [[1995.]] godine, postaje direktor Sektora za energetiku, zaštitu okoliša i sustav kvalitete u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Umirovljen je [[1. prosinca]] [[1998.]] godine.
==Stručna znanstvena i nastavna karijera==
Kroz svoj stručni i znanstveni rad akademik Udovičić objavio je ukupno 258 radova i to 25 radova u znanstvenim časopisima i 15 knjiga. Tjekom radnog vjeka sudjelovao je u izdradi 153 stručna rada. Kao autor izradio je 31 stručni rad, a ostale kao prvi, drugi ili treći koautor. Na međunarodnim skupovima sudjelovao je u 17 znanstvenih radova. Na međunarodnim skupovima održao je 15 pozivnih predavanja, a na domaćim skupovima preko 40 pozivnih predavanja. Među prvima na ovim prostorima slagledao je [[Ekologija|ekološke]] probleme vezane za [[Energija|energiju]] u svojoj knjizi ''Energija i okolina''.
Radeći na problemima optimalizacije izgradnje i planiranja [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]], obranio je doktorsku disertaciju na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Elektrotehničkom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] [[1974.]] godine pod naslovom ''Neka poboljšanja metode konstantne i varijabilne energije za elektroenergetske analize''. Nakon uspješne obrane doktorske disertacije i nakon dobrog plasmana u stručnim i znanstvenim krugovima, [[1977.]] godine zamjenjuje profesora [[Hrvoje Požar|Požara]] na [[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu|Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu]]. Svi predmeti bili su vezani za [[Energetika|energetiku]], [[Elektroenergetika|elektroenergetiku]] i [[Zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. Nešto kasnije, [[1980.]] godine preuzima i neka predavanja na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Elektrotehničkom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Dosta kasnije, [[1996.]] godine počinje s predavanjima na [[Elektrotehnički fakultet Osjek|Elektrotehničkom fakultetu u Osjeku]]. [[2002.]] godine prestaje s predavanjima na [[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu|FESB]]-u u [[Split|Splitu]], a [[2003.]] godine s predavanjima na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|FER]]-u.
[[1997.]] godine izabran je za redovitog člana [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].
U svojoj karijeri radio je na raznim odgovornim rukovodećim dužnostima u [[Elektroenergetika|elektroenergetici]]. Danas je također na vrlo utjecajnim položajima u hrvatskoj energetici. Član je Upravnog odbora Hrvatskog energetskog društva, predsjednik Znanstvenog vijeća [[Energetski institut Hrvoje Požar|Energetskog instituta Hrvoje Požar]], te predsjednik Znanstvenog vijeća za energetiku [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]–a. Također je član još nekoliko upravnih vijeća i odbora, uglavnom vezanih za [[Energetika|energetiku]], tehnološki razvoj i [[održivost]].
==Nagrade i priznanja==
*Nagrada „Nikola Tesla”
*Nagrada grada Zagreba
*Nagrada „Josip Juraj Strossmayer”
*Nagrada „Hrvoje Požar”
*Priznanje Saveza rezervnih vojnih starješina
*Priznanje Elektroslavonije Osjek
*Plaketa JUKO CIGRÉ (Jugoslavenskog komiteta međunarodne konferencije za velike mreže)
*Priznanje Hrvatskog društva za promociju mikroelektronike i informatike (MIPRO)
*Priznanje Hrvatskog komiteta CIGRÉ
==Knjige==
*''Neka poboljšanja metode konstantne i varijabilne energije za elektroenergetske analize'', Doktorska disertacija, Elektrotehnički fakultet, Zagreb, 1974.
*''Elektroenergetika'', Školska knjiga, Zagreb, 1983.
*''Energetski resursi i razvoj energetike u Hrvatskoj'', (dio u knjizi: Razvoj elektrifikacije Hrvatske, II. dio), Zagreb, 1985.
*''Energija i izvori energije'', Građevinska knjiga, Beograd, 1988.
*''Energetske pretvorbe i bilance'', Građevinska knjiga, Beograd, 1988.
*''Energija i društvo'', Građevinska knjiga, Beograd, 1988.
*''Energija i okolina'', Građevinska knjiga, Beograd, 1989.
*''Energetika'', Školska knjiga, Zagreb, 1993.
*''Statisti u demokraciji'', Čitanka za buduću povijest, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.
*''Moralna praznina u Hrvatskoj'', Vlastita naklada, Zagreb, 2001.
*''Energetika i okoliš u globalizaciji'', Vlastita naklada, Zagreb, 2002.
*''Development and energy'' (prijevod s hrvatskog), Zagreb, 2000.
*''Neodrživost održivog razvoja'', Kigen, Zagreb, 2004.
*''Elektroenergetski sustav'', Kigen, Zagreb, 2005.
*''Pad umjesto uspona - statisti u demokraciji (II. dio)'', Kigen, Zagreb, 2006.
*''Nastojao sam biti...'', Kigen, Zagreb, 2007.
==Literatura==
*''Nastojao sam biti...'', Kigen, Zagreb, 2007., str. 61-73, str. 149-234, str. 349-356, ISBN 978-953-6970-38-4
==Izvori==
{{izvori}}
| |||