Maraton: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 93.139.164.140, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 93.137.121.190 |
||
Redak 18:
Tipičan program treninga za maratonsku utrku traje od 4 do 6 mjeseci, tijekom kojeg atletičar barem 5 puta tjedno trči na dionicima 5-20 km po treningu, ovisno o nivou natjecanja i ciljanom rezultatu. Najbolji atletičari se polako bliže magičnoj granici od 2 sata za utrku, dok se za prosječnog rekreativca svako vrijeme ispod 4 sata smatra solidnim. Na većini maratona je postavljena granica od 5 ili 6 sati nakon koje se staza zatvara, a atletičari pristigli iza tog vremena ne ulaze u službeni redoslijed.
Maratonske utrke se danas održavaju u velikom broju na svim kontinentima. Na poznatijim maratonima (primjerice u [[Boston]]u, [[New York]]u, [[London]]u, [[Tokio|Tokiju]] itd.) nije rijetkost da nastupi po nekoliko desetaka tisuća natjecatelja. U Hrvatskoj se održava nekoliko maratonskih utrka od kojih su najpoznatije Zagrebački maraton i Plitvički maraton.
Razvoj dugoprugaškog trčanja došao je do te mjere, da maraton odavno nije najduža dionica na kojoj se natječu dugoprugaši. Poznat je koncept ultramaratona, kada se dionice kreću od 50 pa do 100 km ili čak 100 milja. Poznate su i višednevne ultramaratonske utrke. Ove discipline nisu olimpijski sportovi, već spadaju u red [[ekstremni sport|ekstremnih sportova]]. U Hrvatskoj su najpoznatiji ultramaratoni [[Zagreb]] - [[Čazma]] (62km) i višednevni ultramaraton Zagreb - [[Vukovar]] (344km)
Line 24 ⟶ 25:
Kako je svaka staza na kojoj se održava maraton specifična po konfiguraciji staze, ostvareni rezultati na različitim stazama ponekad nisu sasvim usporedivi. Stoga se dulje vrijeme u maratonskim utrkama vodilo samo 'najbolje svjetsko vrijeme' ali ne i službeni rekordi.
Službeni svjetski rekordi se službeno vode tek od [[1. siječnja]] [[2004]]. godine. Toga dana su dotadašnja najbolja vremena i službeno proglašena svjetskim rekordima. Kod muškaraca rekord iznosi 2 sata, 3 minute i 59 sekundi, a postavio ga je na utrci u [[Berlin]]u [[Haile Gebrselassie ]] iz [[Etiopija|Etiopije]] [[28. rujna]] [[2008]]. godine. Kod žena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s muškarcima (koji onda jasno pospješuju ritam trkačice) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo žene. Oba rekorda drži [[Paula Radcliffe]] iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Prvi rekord (mješovita utrka) je s maratona u [[London]]u [[13. travnja]] [[2003]]. godine, i iznosi 2 sata, 15 minuta i 25 sekundi. Drugi rekord (ženska utrka) iznosi 2 sata, 17 minuta i 42 sekunde, istrčan [[17. travnja]] [[2005]]. godine, također u Londonu.
Najboljim trkačima na svijetu smatraju se [[Tarahumara]] Indijanci (foot runners), čija su dva pripadnika, Tomás Zafíro i Leoncio San Miguel, u dokumentiranom maratonu [[1926]], pretrčala 100 km (62,5 milja) od Pachuce do Mexico Cityja za 9 sati i 37 minuta <ref>[http://books.google.com/books?id=aABmgeR4C1cC&pg=PA39&lpg=PA39&dq=Tomas+Zafiro+9+hrs.+37+min.&source=bl&ots=MKiIAbyPsU&sig=6olZtZ8YuZGSSupS0upTPRl8ytE&hl=en&ei=Ct0fSoLnHMeO_QbjsZi0CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1 The Gospel of the Red Man]</ref>.
| |||