Model "Kübler-Ross": razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
djelomična dorada
Redak 1:
{{stil-med}}
 
 
 
Redak 5:
 
 
Kubler Kübler-Ross model, bolje poznat kao Pet stadija žalovanja, je [[teorija]] koju je predstavila Elisabeth
KublerKübler-Ross u svojoj knjizi ‘’O smrti i umiranju’’ koja je bila inspirirana njenim radom sa terminalnim
bolesnicima. KublerKübler Ross je smatrala da postoji veliki nedostatak sadržaja vezanog uz [[smrt]] i umiranje
na medicinskim fakultetima te je stoga, kad je postala asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Chicagu, započela program o smrti. Program se razvio u niz seminara, te su ta predavanja zajedno s
Redak 20:
niti će svi koji ih dožive imati jednak kronološki red. Zapravo je reakcija na bolest, smrt ili gubitak
jedinstvena kao i sama osoba koja ju doživljava, a neki ljudi mogu zapeti u jednoj od tih faza.
Teoretski stadiji u podnošenju smrti su danas često poznati kao KublerKübler-Ross model, Pet stadija
umiranja, Pet stadija žalovanja, Pet stadija gubitka ili Pet stadija suočavanja sa smrću, žalovanjem ili
gubitkom.
Redak 46:
Pogodba/ pregovaranje: učinit ću bilo sto za još malo vremena; dat ću sve sto imam ako...
Treća faza započinje s nadom pojedinca u to da nekako može odgoditi smrt. Uglavnom
se pogodba za produženje života[[život]]a odvija s nekom visom silom u zamjenu za potpunu
promjenu načina života. Psihološki, čovjek zapravo govori da zna da ce umrijeti ali kad bi
bar postojalo nešto sto bi mi dali vise vremena. Ljudi koji se suočavaju s manje ozbiljnim
Redak 54:
Depresija- "toliko sam tužan,zašto bi se uopće trudio? Nema smisla ionako ću brzo
umrijeti? Nedostaje mi ,kako ću dalje bez njega/nje? Tokom 4 faze čovjek počinje
shvaćati sigurnost smrti,zbog toga se ljudi povuku, budu tihi, prestanu primati posjete i
uglavnom žaluju i plaču. ljude u ovoj fazi ne treba razveseljavati jer je važno da žaluju i
da se osjećaji procesuiraju. Depresija se može smatrati probom za ono sto dolazi poslije.
Redak 61:
 
Prihvaćanje-sve ce biti u redu; kad se ne migu boriti protiv toga mogu se bar pripremiti.
U ovoj zadnjoj fazi [[čovjek]] se pomiri sa situacijom,svojom smrtnošću ili onom od bližnjeg.
Ova faza varira ovisno o situaciji u kojoj se čovjek nađe. Cesto se dogodi da ljudi koji
umiru dođu u ovu fazu puno prije nego ljudi koje za sobom ostavljaju, dok oni prolaze
kroz svoje faze žalovanja!
 
KublerKübler Ross je primarno pripisivala ove faze ljudima koji su patili od terminalnih bolesti, ali je kasnije
proširila svoju teoriju na bilo kakve teške osobne traume kao npr. smrt voljene osobe, prekid veze,
razvod, ovisnost, početak bolesti, dijagnoza neplodnosti kao i mnoge druge tragedija i katastrofe.
Redak 100:
pokušavati zvati tu osobu.
 
[[Ljutnja]]- kada shvati da je veza gotova, zahtijevaju razlog prekida. U ovoj fazi smatraju da se drugo
osoba ne ponaša fer prema njima pa mogu biti bijesni i na ljude koji ima pokušavaju pomoći.
 
Redak 106:
uzrokovalo prekid neće više ponoviti. ''Mogu se promijeniti samo mi daj priliku.''
 
[[Depresija]]- nakon što im pogodba s partnerom ne uspije uglavnom započinje obeshrabrenja što
je zapravo početak depresije i može dovesti i do manjka sna i apetita te čak prekid svakodnevnih
obveza.
Redak 127:
me izbaviš iz ove nevolje.''
 
LJutnjaLjutnja- Uzrujaju se kada shvate da imaju [[bolest]] ili su ljuti jer više ne mogu koristiti drogu. ''ovo nije
fer, premlad sam da bih imao ovaj problem.''
 
Redak 134:
 
Prihvaćanje- Priznanje da imaju problem je drugačije nego prihvaćanje da imaju problem. Priznanje
da imaju problem uglavnom se dogodi u fazi pogodbe , ali prihvaćanje započinje onda kada čovjek
krene rješavati problem.
 
Redak 142:
faza i vraćaju se nekim fazama prije nego razriješe situaciju. Žene češće proživljavaju svih pet faza.
 
KublerKübler Ross [[hipoteza]] tvrdi da postoje pojedinci koji se bore sa fazama prihvaćanja sve dok ne umru.
Također tvrdi da postoje ljudi koji se do svoje smrti ne pomire i ne suoče sa situacijom u kojoj su se
našli. Neki psiholozi vjeruju da je veća vjerojatnost da osoba zapne u fazi negiranja što se više opire
Redak 163:
načina sliči osnovnim mehanizmima integriranja novih informacija koje dolaze u konflikt s prijašnjim
vjerovanjima. ''Sva istina prolazi kroz tri faze. U početku je ismijana, nakon čega joj se čovjek jako
protivi i na kraju prihvaćena kao nešto očito "kaže Arthur Schopenhauer o procesu učenja, koji
odgovara ovim fazama žalovanja s time da je ismijavanje zapravo negiranje, protivljenje je faza
ljutnje i pogodbe, a prihvaćanje je zapravo faza depresije i shvaćanja. Intenzitet emocija ide gore,
Redak 174:
 
 
Opsežna znanstvena istraživanja Georgea Bonanno pokazuju da KublerKübler Rossove faze žalovanja ne
postoje. Bonannova istraživanja pokazuju da većina ljudi koja dožive gubitak ne žaluju, pa tako ni
ne postoje faze žaljenja. U Bonannovoj knjizi "''The Other Side of Sadness: What the New Science of
Bereavement Tells Us About Life After a Loss,''" <!-- (nisam uspjela pronaći prijevod na hrvatskom, ostavila
sam u originalu) --> sažeta su istraživanja na tisućama subjekata koja su vođena preko dva desetljeća.
Njegova otkrića kažu da je prirodna otpornost glavna komponenta žalovanja i reakcija na bilo kakvu
traumu. Bonannov rad je pokazao kako je nedostatak tugovanja ili simptoma traume zapravo zdrav
ishod, a ne nešto od čega treba strahovati kako je do njegovih istraživanja bilo vjerovano.
 
Istraživanje Yale sveučilišta, vođeno od 2000.-2003 god. godine, je potvrdilo je neke hipoteze kublerKübler
rossova modela, dok je neke opovrgnulo. U istom časopisu je izašlo nekoliko pisama koja
se ne slažu s ovim modelom. Magazin Skeptic je objavio rezultate instituta za oporavak
Redak 193:
poznata ljudi možda osjećaju pritisak da prođu kroz sve faze umjesto da dopuste da im se
one prirodno dogode. Može se dogoditi da se na pacijenta koji umire i zaboravi jer je obitelj
toliko zaokupljena time što bi trebala osjećati. U KublerKübler Ross modelu okolina u kojoj se
pacijent nalazi nije uzimala u obzir jer ako je pacijent okružen pozitivnim iskustvima potpuno
drugačije doživljava situaciju.
Redak 200:
''Komunikacija tokom žalovanja''
 
Kroz svoja djela i riječi ljudi koji žaluju iskazuju svoje emocije. KublerKübler Ross model jako naglašava
komunikaciju. Tu se smatra da osoba koja tuguje i prolazi kroz spomenute stadije se zapravo
osvrće na svoj život, bolest i na blisku smrt. Kada doktor i pacijent raspravljaju i razgovaraju o ovim
Redak 212:
 
Charles A Corr: socijalni psiholog i istraživač koji želi pomoći njegovateljima i drugim itraživačima da
se maknu dalje od KublerKübler Rossova modela.
 
On naglašava:
Redak 252:
zadataka, ali je
zato pokušao iskoristiti svoje znanje i vještine da integrira svoju smrt s obzirom na svoj pogled na
sebe i svoj [[svijet]]. Ovaj pristup naglašava jedinstvenost jer je individualno centriran.
 
{{Upozorenje-medicina}}
 
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
 
 
[[ar:نموذج كيوبلر روس]]
[[cs:Kübler-Rossové model]]
[[el:Μοντέλο της Κιούμπλερ-Ρος]]
[[en:Kübler-Ross model]]
[[es:Modelo de Kübler-Ross]]
[[he:מודל קובלר-רוס]]
[[nl:Rouwverwerking#De fasen volgens Kübler-Ross]]
[[ja:死ぬ瞬間]]
[[pt:Modelo de Kübler-Ross]]
[[zh:库伯勒-罗丝模型]]