Korozija: razlika između inačica

'''Korozija''' je proces nenamjernog trošenja konstrukcijskog materijala pod [[kemija|kemijskim]] i [[biologija|biološkim]] djelovanjem okoliša[[okoliš]]a. Pitanjima korozije prvi se [[znanost|znanstveno]] bavio [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (od 1756. godine).

== Čimbenici ==

** Prisutnost kisika[[kisik]]a

** Prisutnost [[anioni|aniona]]

** [[Temperatura]]

== Zaštita od korozije ==

=== Elektrokemijske metode zaštite ===

Elektrokemijskim metodama zaštite [[metal]] se održava ili u pasivnom stanju u području potencijala pasivacije ili u imunom stanju pri potencijalima nižim od ravnotežnih kada ne korodira, s tehnološkog stajališta prihvatljivom [[brzina|brzinom]].

=== Anodna zaštita ===

Anodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom može osnovni metal prevesti u pasivno stanje. Održavanjem pasivnog sloja osnovni je metal zaštićen od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. Tako npr. [[čelik]] se može zaštititi u otopinama [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].

=== Katodna zaštita ===

Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije čiji je osnovni princip [[polarizacija]] metalne konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija prihvatljivo malenom brzinom. Može se provesti na dva načina: pomoću vanjskog izvora i pomoću protektora.

# Potencijal metala pomoću vanjskog izvora, povezanog za inertnu [[elektroda|elektrodu]], održava se na potencijalu nižem od ravnotežnog, tj. pri uvjetima kod kojih ne dolazi do njegova otapanja.

# Metal koji se štiti dovede se u kontakt sa metalom nižeg potencijala (protektorom) koji će se u članku vladati kao [[anoda]].

=== Zaštita inhibitorima ===

[[Inhibitori]] su tvari koje dodane u korozivni okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša.

=== Zaštita prevlakama i premazima ===

Metalne i nemetalne[[nemetal]]ne zaštitne prevlake i premazi su najčešći oblik zaštite od korozije. Metalne prevlake mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluje kao barijera prema utjecajima okoliša. Nemetalne prevlaku mogu biti oksidi npr. aluminiju[[aluminij]]u, netopljive soli na željezu i čeliku te [[keramika|keramike]] i organski premazi.

Komponente zaštitnog premaza su: vezivi, otapalo, pigmenti (daje [[boja|boju]] i neprozirnost), punila i ostalo. Razvrstavanje premaza može se provesti prema: broju komponenata, trajnosti, načinu sušenja, generičkim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na način sušenja premaza možemo ih podijeliti na: Konvertibilne premaze- premazi koji se suše oksidacijom ili polimerizacijom. Nekonvertibilne premaze- premazi koji se suše isparavanjem otapala i koji nakon nanošenja ne prolaze kroz neke znatnije kemijske promjene.