Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nemoguće je povezati današnje neonaciste s nekadašnjim NSDAP-om. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
| raspuštena = 8. svibnja 1945.
| prethodnik = [[Njemačka radnička stranka]]<br>(DAP)
| nasljednik =
| sjedište = [[Berlin]]
| država = [[Weimarska Republika]]<br>[[Treći Reich]]
Redak 40:
| napomena =
}}
'''Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka''' (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno '''NSDAP'''), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv '''Nacionalsocijalistička stranka''', bila je politička stranka u [[Weimarska Republika|Njemačkoj]] između 1919. i 1945. Prije promjene naziva, do 1920., zvala se Njemačka radnička stranka (njemački:
Vođa ove stranke bio je [[Adolf Hitler]], koji će kasnije postati [[kancelar Njemačke]] (1933.), a na taj položaj postavit će ga tadašnji [[Predsjednik Njemačke|njemački predsjednik]] [[Paul von Hindenburg]]. Hitler će ubrzo uspostaviti [[
Nacionalsocijalistička ideologija naglašava uništenje dviju protivnih ideologija - [[
Nacionalsocijalistička stranka općenito je opisana kao ekstremna desnica lijevo-desne osovine. Dok je stranka sadržavala u svome programu i ljevičarstva,
==Nastanak i rano djelovanje 1918. - 1923.==
Redak 60:
Hitler je otkrio da je govornički nadaren, te svoju sposobnost da privlači nove članove. Zajedno s njegovom karakterističnom okrutnošću pri govoru, uskoro je postao dominantna figura u politici. Drexler je to prepoznao, te Hitler postaje predsjednik stranke 28. srpnja 1921. Kad je stranka ustanovljena, odlučeno je da vođa stranke bude izglasan od strane članova stranke. Hitler je poništio to pravilo. Uzeo je titulu ''[[Führer]]a'' (vođa) i nakon niza unutarstranačkih sukoba, izabrano je da se stranka vodi po ''[[Führerprinzip]]u'' (princip vođe): Hitler je bio temelj stranke i njezin vođa, te je sam donosio odluke o stranačkoj politici i strategiji. Hitler je u to vrijeme stranku vidio kao revolucionarnu organizaciju, čiji je cilj bio zbaciti [[Weimarska Republika|Weimarsku Republiku]], za koju je smatrao da je vode socijalisti, Židovi i tzv. studenski kriminalci (Studeni, mjesec kad je potpisan mir poslije Prvog svjetskog rata, [[Versajski sporazum]]) koji su izdali njemačke vojnike 1918. [[Sturmabteilung]] (jurišne trupe, također poznati kao ''Smeđekošuljaši'') bili su stranačka [[milicija]] osnovana 1921. i radili su nasilne napade na druge stranke.
Za razliku od Drexlera i drugih članova stranke, Hitler je bio manje zaniman za ''socijalistička'' gledišta nacionalsocijalizma. Za Hitlera dva najvažnije cilja stranke bili su nacionalistički, tj. njemački [[ekspanzionizam]] i [[antisemitizam]]. Hitler je smatrao da su neprijatelji njemačkog naroda - [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[Sovjetski Savez]], po Hitlerovu viđenju, to su države kojima upravljaju Židovi, a Njemačka je planirala započeti rat protiv njih.<ref>{{cite book | last = Hakim | first = Joy | title = Povijest nas: Rat, mir i sav taj jazz | izdavač = [[Oxford University Press]] | godina = 1995. | lokacija = New York | isbn = 0-19-509514-6 }}</ref>Za Hitlera i njegove principe, nacionalni i rasni problemi uvijek su glavni problemi. Stranački znak NSDAP-a postala je [[svastika]] ili ''Hakenkreuz'' (kukasti križ), u to vrijeme svastiku je na široko koristio Zapadni svijet. Kod njemačkih nacionalista, svastika se smatrala znakom tzv. [[Arijska rasa|arijske rase]]. Svastika je zamjenila [[
U razdoblju od 1921. do 1922., NSDAP je snažno rastao, djelomice zbog Hitlerovih govorničkih sposobnosti, djelomice jer je SA zapošljavao nove mladiće i djelomice jer je NSDAP bio protu-odgovor na socijalističku vladavinu u [[Bavarska|Bavarskoj]] u to vrijeme, a socijalisti i Weimarska Republika stvorili su veliki ekonomski problem. NSDAP je učlanjivao bivše vojnike iz Prvog svjetskog rata, a oni su simpatizirali Hitlera kao nekadašnjeg prvoborca i dobrovljca u Njemačkoj vojsci za vrijeme rata, a učlanjvali su se još i sitni poduzetnici te pribjegli iz rivalskih stranaka. Nacionalsocijalistička ukupljanja zbivala su se u pivskim pubovima gdje je ugnjeten čovjek mogao dobiti i besplatno pivo. [[Hitlerova mladež]] sastavljena je od djece članova NSDAP-a, no ta organizacija ostaje mala sve do 1920. NSDAP je sastavljao svoje skupine i u drugim dijelovima Njemačke. [[Julius Streicher]] u [[Nürnberg]]u bio je jedan od ranijih članova. Drugi koji su se kasnije učlanjivali u stranku, bili su bivši njemački vojni časnici, kao npr. [[Ernst Röhm]], koji je kasnije postao zapovjednik [[SA|Jurišnih odreda NSDAP-a]], zatim zrakoplovni časnik [[Hermann Göring]] i [[Heinrich Himmler]]. U prosincu 1920. NSDAP je pokrenuo vlastiti časopis zvan ''[[Völkischer Beobachter]]''.
| |||