Inačica od 27. prosinca 2012. u 03:47 uredi Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 27. prosinca 2012. u 15:32 uredi ukloni ovu izmjenu Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: broj stanovnika = 5033\| površina = 31,1\| načelnik = Vladimir Crnov\| poštanski broj = 32 260\| z. širina = 44.88\| Redak 20: == Stanovništvo == Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001.]]. godine, općina Gunja imala je 5033 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Gunji. Prvi stanovnici u Gunju se doseljavaju početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] iz Bosne. Redak 36: [[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg\|mini\|250px\|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]] Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog [[Brončano doba\|brončanog doba]] nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj\|Vatinskoj]] kulturi. Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.\|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378]]. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. [[Bartholomaeus Pisanus]] pod imenom [[Alšan]]. U to vrijeme na području Gunje se nalazio [[franjevački samostan]] [[Bosanska vikarija\|bosanske vikarije]] koji je pripadao [[mačvanskoj kustodiji]]. Redak 51: : da čuvamo naš zavičaj mili... U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva [[Jakov Zebedejev (stariji)\|Svetoga Jakova apostola]] a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u [[Đakovo\|Đakovu]]. Gunja je postala župa prije više od 100. godina. Ukinućem Granice / [[Vojna krajina\|Vojne Krajine]] 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište. Redak 58: == Gospodarstvo == Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta. == Poznate osobe == * [[Stjepan Bogutovac]] (1942), sportski novinar * [[Krešimir Stipa Bogutovac]], glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši\|Zlatni dukati]]) * [[Krešimir Mićanović]] (1968), jezikoslovac, sveučilišni profesor * [[Miroslav Mićanović]] (1960), književnik, pjesnik == Džamija u Gunji == {{izvor}}

Gunja: razlika između inačica