Alkemija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Dodaje: be:Алхімія |
sadržaj |
||
Redak 1:
[[Datoteka:William Fettes Douglas - The Alchemist.jpg|250px|desno|mini|Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853.]]
'''Alkemija''' je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom. Razlikujemo [[Aleksandrija|aleksandrijsku]] protokemiju, arapsku alkemiju te europsku duhovnu alkemiju, iako je ovo umijeće za gotovo sve alkemičare imalo i duboko mistično značenje.
Alkemija se od davnine prakticirala u [[Egipat|Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Indija|Indiji]], na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]] kao i u [[Europa|Europi]] od [[antika|antike]] sve do suvremenog doba, do uspostave današnje [[kemija|kemije]].
== Etimologija ==
Naziv je došao u Europu u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] prilikom prevođenja [[Arapski jezik|arapskog]] naziva ''al-kimia'' (الكيمياء) na [[latinski jezik|latinski]]. Engleski prevoditelj nije znao prevesti arapski određeni član ''al'', te ga je ostavio u izvorniku. Tako je u europsku kulturu ušao oblik alkemija. Arapski oblik ''kimia'' potječe pak od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] χυμεία ''hymeia'', u značenju 'mješavina'<ref>''Hrvatski obiteljski leksikon'', svezak A-Boj, glavni priređivač Tomislav Ladan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.</ref>, koju je, kao naziv za umijeće pretvorbe metala, prvi upotrijebio [[Zosim iz Panopolisa]] oko [[300]]. godine.<ref>[http://books.google.com/books?id=M7kCAAAAIAAJ&pg=PA286&dq=arabs+kimia+greeks&lr=&as_brr=3&as_pt=ALLTYPES&ei=Z0dYSdmvD5rqkQSF0dz4Bw#PPA287,M1. Walter W. Skeat (1892). Principles of English Etymology. Oxford: Clarendon Press.]</ref> Postoji i mišljenje da izraz ''hymeia'', odnosno ''kimya'' proizlazi iz riječi ''Kem'' ("crna zemlja"), imena kojim se u antici nazivao Egipat.<ref>Hutin, Serge, Alkemija, str. 7.-8.</ref>
Vještinu pretvorbe metala, Zosim je imenovao prema, navodnom mudracu i proroku ''Khemesu'', začetniku alkemije o kojem se do danas nije mnogo saznalo. Zosim ga navodi kao velikog mudraca i utemeljitelja alkemije.<ref>Grdenić, Drago, str. 12.</ref>
== Cilj alkemije ==
[[Slika:Alchimia.gif|250px|lijevo|mini|Alegorija alkemije]]
Alkemija se izučavala ujedno kao teorijsko umijeće i kao praktična vještina. Glavni ciljevi alkemijskog izučavanja bili su otkrivanje kamena mudraca, odnosno proces transmutacije metala, što je bilo "[[Veliko djelo]]" (''Magnum opus'') u užem smislu, i univerzalnu medicinu.
Alkemičari su vjerovali kako postoji način pretvorbe bilo koje vrste metala u zlato, uz pomoć kamena mudraca. Pretvaranjem kamena mudraca u tekućinu, trebao se dobiti eliksir života koji je trebao onome tko ga posjeduje omogućiti dugovječnost.<ref>Hutin, Serge, Alkemija, str. 7.-8.</ref>
== Magnum opus ==
"Veliko djelo" je glavni dio praktične alkemije, simbolizirano "solarnim stablom", pomoću kojeg se trebao dobiti Kamen crvene boje koji je omogućavao izvođenje transmutacije metala u zlato.
== Povijest ==
Line 26 ⟶ 36:
Do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] alkemijom su se bavili čarobnjaci, magovi i najučeniji ljudi. U njenoj se osnovi vjerovalo da je moguće načiniti [[Kamen mudraca]], pomoću kojeg bi se obične [[Kovina|kovine]] pretvarale u [[zlato]] i spravio [[eliksir života]] i vječne mladosti (što nema nikakve veze s današnjim konceptom besmrtnosti i materijalizma). Zahvaljujući alkemijskim istraživanjima, došlo se do mnogih [[Kemija|kemijskih]] otkrića.
Principi alkemije se mogu sažeti: ''Iz jednog sve, iz svega jedno, u jednom je sve''. Jedan od simbola alkemije je ''[[Urobor]]'': zmija koja jede svoj rep.
== Alkemija u Hrvatskoj ==
Line 38 ⟶ 48:
== Literatura ==
* ''Grdenić, Drago,
* ''Hutin, Serge, Alkemija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.'' ISBN 978-953-222-264-7
== Vanjske poveznice ==
| |||