|
[[Datoteka:Dragutin Domjanić.jpg|mini|Bista Dragutina Domjanića na Strossmayerovom trgu u Zagrebu]]
'''Dragutin DomjaničDomjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kajkavsko narječje|kajkavski]]<ref>[http://www.pou-zelina.hr/recitali.html Festival "KAJ u Zelini"]</ref> pesnikpjesnik.
== Životopis ==
PisecPisac kikoji je prvi vu hrvatskoj književnosti celovitešecjelovitije i umetničkiumjetnički zrelešezrelije ostvarilostvario melodioznost i rhythmičnostritmičnost kajkavskoga dijalectalnogadijalektalnoga zrazaizraza. Završivši študijstudij prava, bilbio je vu Zagrebu sodecsudac i večnikvijećnik Banskog stola. BilBio je član [[JAZU]] i predsednikpredsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). PrevodilPrevodio je svetskisvjetski poznate lyričareliričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. VU borbi "starih" i "mladih" vu okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". PojalPjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemičkihplemićkih domovdomova, o gospodarskim perivojima, markizama i cavallirimakavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svetomsvijetom kikoji odumiraodumire, nepoverljivnepovjerljiv je spramprema novihnovim idejaidejama.
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
Ljubav prema prošlosti upočujeupućuje DomjaničaDomjanića kajkavskom narečjonarječju. Najpoznatije mu je delodjelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pesempjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, kterekoje je obadveobje uglasbičuglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primericeprimjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglasbiliuglazbili sosu nekulikonekoliko DomjaničevihDomjanićevih pesmipjesama.
Njegova lyrikalirika, idylličnaidilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitoščuslikovitošću i glasbenoščuglazbenošću. VU kajkavskom narečjunarječju spevalspjevao je vsesve svoje pesmepjesme. Napisao je i vekšiveći broj književnih prikaza, terte nekulikonekoliko proznih crtica, kikoji sosu uglavnom vu duhu njegovih lyrskihlirskih interesa i stilske manire.
AuthorAutor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" vu kterojkojoj kritički i satyričkisatirički opisuje hrvatske intelectualceintelektualce '20-ih godina.
== DeloDjela ==
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)
* "Fala"
== ZvoriIzvori ==
<references/>
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
| 