Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
Njegovo seljačko podrijetlo ga je upućivalo na jedno od najčešćih ondašnjih zanimanja seljačke djece - na odlazak u svećenike ili redovnike. Iako se želio pridružiti [[Premonstratenški red|premonstratenškom redu]], na molbu rođaka Ivana Antunovića, Franjo odlazi u franjevce.
 
Novicijatsku[[Novicijat]]sku godinu je proveo u Beču 1881.-82., gdje je naučio njemački, i druženjem sa hrvatskim istomišljenicima učvrstio svoje hrvatske stavove. Filozofiju je studirao u [[Vukovar]]u i [[Dunaföldvar]]u. Bogosloviju dovršava u [[Baja|Baji]]. Ondje [[1886.]] prima svećenićki red. Dok je bio u sjemeništu, [[Ilija Kujundžić]] je zabilježio da je Evetović klericima u sjemenište donašao od [[Ivan Antunović|Ivana Antunovića]] hrvatske tiskovine [[Obzor]], [[Vienac]], Kuhačeve popijevke i druge.
 
Radio je kasnije kao lektor filozofije u Dunaföldvaru[[Dunaföldvar]]u, u [[Baja|Baji]] kao profesor crkvenog prava i povijesti i kasnije kao [[gvardijan]] [[franjevački samostan u Baji|franjevačkog samostana]]. Potom prelazi u svjetovne svećenike. Od 1899. je kapelan u [[Pečuška biskupija|Pečuškoj biskupiji]], u Baranji, u mjestu [[EgerágEgrag]]u. Ondje je od župnika naučio [[francuski jezik|francuski]].
 
Poslije odlazi u Slavoniju, gdje je kapelan u [[Valpovo|Valpovu]], župnik u [[Veliškovci]]ma i [[Harkanovci]]ma. Tada se rodila misao o osnivanju Kluba književnika i umjetnika u [[Osijek]]u, što se ostvarilo [[3. listopada]] [[1909.]].
U svojim pjesmama se otvoreno i javno priznavao Hrvatom, opjevavao je svoj hrvatski rod, sunarodnjake Hrvate i Hrvatsku. (pr. 1908., "''hrvatskoga roda ja sam pjesnik''")<ref>[http://www.zvonik.org.yu/781/ZV23.html "Zvonik"], "Ne kriti se od onoga tko je tvoje krvi", travanj 2001. </ref>.
 
Dana [[16. kolovoza]] [[1936.]] mu je otkriven spomenik (poprsje, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]) ispred [[katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici|katedrale Svete Terezije Avilske]], u sklopu službenog dijela proslave povodom 250. obljetnice od doseljenja veće skupine Bunjevaca Hrvata u Bačku. Za mađarske okupacije u drugom svjetskom ratu, spomenik mu je bio uklonjen, a nakon duljeg vremena je spomenik vraćen na staro mjesto.
 
Svojim djelima je ušao u antologiju poezije [[Bunjevci|bunjevačkih]] Hrvata iz [[1971.]], sastavljača Geze Kikića, u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[[Geza Kikić]]: ''Antologija proze bunjevačkih Hrvata'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.</ref>
 
== Izvori ==
* Geza Kikić: ''Antologija proze bunjevačkih Hrvata'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
 
== Izvori ==
*[http://web.archive.org/web/20070621214321/http://www.maticahr-klasje.co.yu/3-4/3.htm Miroljub Ante Evetović (1862. - 1921.) hrvatski pjesnik ] [[Ante Sekulić]], [[Klasje naših ravni]] 3-4/2002.
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.maticahr-klasje.co.yu/3-4/3.htm Klasje naših ravni]
*[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik26i.pdf Hrvatski glasnik]
*[http://www.croatica.hu/index.php?id=119&lang=1 Knjiga] Hrvatski književnici u Mađarskoj
109

uređivanja