Inačica od 28. prosinca 2012. u 03:14 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 29. prosinca 2012. u 02:42 uredi ukloni ovu izmjenu Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Spectrum4websiteEval.png\|mini\|330px\|Spektar boja]] '''Svjetlost''' je [[elektromagnetsko zračenje]] koje je vidljivo ljudskom [[oko\|oku]]. Ljudsko oko u prosjeku može vidjeti svjetlost sa valnom duljinom u rasponu od 390 do 750  [[nm]].<ref>{{cite book \| title = Biology: Concepts and Applications \| author = Cecie Starr \| publisher = Thomson Brooks/Cole \| year = 2005 \| isbn = 053446226X \| url = http://books.google.com/?id=RtSpGV_Pl_0C&pg=PA94}}</ref> == Svjetlost - elektromagnetsko zračenje == Redak 21: Svjetlost manje energije ima manju učestalost ili frekvenciju, ali veću [[valna duljina\|valnu duljinu]], a ona s više energije ima veću frekvenciju ali manju valnu duljinu. :valna duljina = [[brzina svjetlosti]] / frekvencija [[Brzina svjetlosti]], kao i svih ostalih elektromagnetskih valova, ~~iznosi~~u ~~299~~[[vakuum]]u ~~743~~iznosi km299 792 458 m/s. [[Slika:Speed of light from Earth to Moon.gif\|minijatura\|desno\|680px\|Crtežem je prikazano vrijeme širenja svjetlosti od [[Zemlja\|Zemlje]] (lijevo) do [[Mjesec]]a (desno) koje traje 1,255 sekundi.]] == Boje == Ljudsko oko reagira samo na vrlo ograničeni raspon valnih duljina, na vidljivu svjetlost. Međutim, ono odlično raspoznaje i vrlo male razlike unutar tog raspona. Te male razlike nazivamo [[boja\|boje]]. Boje su dakle male frekvencijske razlike u području vidljive svjetlosti. Najkraću valnu duljinu imaju ljubičasta i plava svjetlost, a najdulju crvena svjetlost. Line 34 ⟶ 33: * [[plava]] boja * [[zelena]] boja * [[žuta]] i * [[narančasta]] boja i * [[crvena]] boja (najniža frekvencija, najdulja valna duljina). Bijela svjetlost sastavljena je od kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra. U praksi pod bojom nekog tijela možemo smatrati boju koje tijelo reflektira kada je ~~osvjetljeno~~osvijetljeno bijelom svjetlošću, tj. tijelo će biti obojeno nekom bojom ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenom valnom području. Boja dakle ovisi o frekvenciji reflektiranog zračenja. Bijela površina je ona koja u jednakoj mjeri reflektira sva valna područja bijele svjetlosti. Crna površina je ona koja u potpunosti apsorbira bijelu svjetlost. Redak 46: * ton (pojam vezan za ime boje npr. crvena, zelena) * svjetlina (ovisi o intenzitetu zračenja) * zasićenost (ovisi o čistoći boje). Kraće se valne duljine učinkovitije raspršuju po [[zrak]]u nego dulje valne duljine. Nebo je plavo zato jer se kratke valne duljine (plava svjetlost) ~~najradije~~najviše raspršuju. Mi gledamo vidljivu svjetlost iz dva razloga. Prvi je taj što je zrak proziran na vidljivu svjetlost, za razliku od drugih tvari pa tako svjetlost prolazi kroz [[atmosfera\|atmosferu]] do nas. Drugi razlog je taj što [[Sunce]] isijava najviše energije ~~upravo~~ u vidljivom dijelu spektra elektromagnetskoga zračenja. Vrlo vruća zvijezda emitira većinu svjetlosti u ultraljubičastom području. Vrlo hladna zvijezda (na temperaturi nižoj od 1000 K) većinu zračenja emitira u infracrvenom području. Sunce, po mnogome prosječna zvijezda emitira većinu energije u vidljivom dijelu elektromagnetskoga spektra. Koja je tvar koje boje?

Svjetlost: razlika između inačica