Bijela Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
{{citat2|Susjedni su pako Turkom na istočnu stranu Bugari, gdje ih dijeli rijeka Istar, koga i Danubijem zovu. Prema sjeveru su Pečenezi, a više prema zapadu Franci, a prema jugu Hrvati.}}
==
Analizirajući problem prisutnosti Hrvata, moraju se uzeti u obzir i drugi izvori. Osim najpoznatijega djela Konstantina Porfirogeneta, spominju se i u kronici kralja Alfreda Velikoga. On također spominje neke Hrvate, koji bi imali biti negdje između Visle i Češke. Najvažniji je dokument, tzv. Praški dokument iz 1086, u kojem se izričito spominju Hrvati (lat. ''Croati et alteri Croati'') u sjevernoj Češkoj. ▼
U kronici ''Povijest minulih ljeta'', za koju se smatra da je dovršena u Kijevu najvjerojatnije 1113., spominju se i [[Bijeli Hrvati]], ali samo na balkanskom prostoru. Taj navod o Bijelim Hrvatima glasi:<ref>Povijest minulih ljeta 2003, str. 6–7.</ref>▼
{{citat2|Poslije mnogo vremena sjeli su Slaveni zu Dunav, gdje su danas Ugarska zemlja i Bugarska. Od ovih Slavena raziđoše se Slaveni po zemlji i nazvaše se imenima svojima po mjestima gdje sjedoše. Oni, koji došavši sjedoše zu rijeku po imenu Morava, i nazvaše se Morava, a drugi se Česi nazvaše. A ovo su još ti isti Slaveni: Bijeli Hrvati, i Srbi, i Horutani.}}▼
== Smještaj ==
U historiografiji prevladava smještaj Bijele Hrvatske iz DAI na sjeveru Europe i to posebno pozivom na stilizaciju "onkraj Bagibareie" u smislu da to označuje [[Bavarska|Bavarsku]]. To je pokušao obrazložiti 1880. [[Franjo Rački]], ali njegovo mišljenje nije jednodušno
Line 72 ⟶ 79:
Boba također navodi da pridjev "megale" u kontekstu Porfirogenetova pisanja ne znači velik, nego stari, stariji ili nekadašnji, raniji,<ref>Boba 1986, str. 77.</ref> a isto zaključuje i Martin Eggers.<ref>Eggers 1995, str. 110, 341.</ref> Prema tome nije točan prijevod sporne rečenice u DAI: Velika Hrvatska koju i Bijelom zovu. Točan prijevod ove rečenice glasi: Stara Hrvatska koju i Bijelom zovu.<ref>U njemačkom izdanju DAI dovodi se u bilješci riječ megalos
s pojmom star (alt). Belke, Soustal 1995, str. 171.</ref>
▲Analizirajući problem prisutnosti Hrvata, moraju se uzeti u obzir i drugi izvori. Osim najpoznatijega djela Konstantina Porfirogeneta, spominju se i u kronici kralja Alfreda Velikoga. On također spominje neke Hrvate, koji bi imali biti negdje između Visle i Češke. Najvažniji je dokument, tzv. Praški dokument iz 1086, u kojem se izričito spominju Hrvati (lat. ''Croati et alteri Croati'') u sjevernoj Češkoj.
▲U kronici ''Povijest minulih ljeta'', za koju se smatra da je dovršena u Kijevu najvjerojatnije 1113., spominju se i [[Bijeli Hrvati]], ali samo na balkanskom prostoru. Taj navod o Bijelim Hrvatima glasi:<ref>Povijest minulih ljeta 2003, str. 6–7.</ref>
▲{{citat2|Poslije mnogo vremena sjeli su Slaveni zu Dunav, gdje su danas Ugarska zemlja i Bugarska. Od ovih Slavena raziđoše se Slaveni po zemlji i nazvaše se imenima svojima po mjestima gdje sjedoše. Oni, koji došavši sjedoše zu rijeku po imenu Morava, i nazvaše se Morava, a drugi se Česi nazvaše. A ovo su još ti isti Slaveni: Bijeli Hrvati, i Srbi, i Horutani.}}
== Predmet rasprave ==
| |||