Wikipedija

Australija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
50.034 edits
m Interwiki za izabrane članke - en:Australia
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Australija |
izvorno_ime = Commonwealth of Australia|
ime_genitiv = Australije |
eng_ime = AU |
zastava = Flag of Australia.svg |
grb = Australija grb.jpg |
službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] |
glavni_grad = [[Canberra]] |
predstavnik_države_množina = Kraljevi |
predstavnik_države = Kraljica |
predstavnik_države_osoba = [[Elizabeta II.]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[John Howard]] |
površina_poredak = 6 |
površina = 7.686.850 |
vode = 1 |
stanovništvo_poredak = 53 |
stanovništvo = 20.180.878 |
godina_popisa = 2004 |
gustoća_stanovništva = 2 |
neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. siječnja]] [[1901]].|
valuta = [[australski dolar]] |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +8 do +10 |
himna = [[Advance Australia Fair]] |
internetski_nastavak = [[.au]] |
pozivni_broj = +61 |
komentar = |
moto = ''nema (bivši:'' Advance Australia'')''
}}
'''Australija''' je [[država]] koja zauzima [[Australija (kontinent)|kontinent Australiju]] na Zemljinoj [[južna polutka|južnoj polutci]].
 
== Zemljopisni položaj i smještaj==
Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i [[Tasmanija|Tasmaniju]]) i 113° i 115° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine [[Tihi ocean|Tihog]] (na istoku) i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana sa [[Azija|Azijom]]. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Dužina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735 km. Površinom je malo manja od [[Brazil]]a, i 136 puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]], a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe.
 
== Države i teritoriji ==
''Glavni članak: [[Države i teritoriji Australije]]''
 
Australija se sastoji od šest država, tri teritorija na kopnu i sedam vanjskih teritorija.
=== Države ===
*[[Slika:Flag of New South Wales.svg|25x15px]] [[Novi Južni Wales]] (NSW) ([[Sydney]])
*[[Slika:Flag of Victoria (Australia).svg|25x15px]] [[Victoria]] (VIC) ([[Melbourne]])
*[[Slika:Flag of Queensland.svg|25x15px]] [[Queensland]] (QLD) ([[Brisbane]])
*[[Slika:Flag of South Australia.svg|25x15px]] [[Južna Australija]] (SA) ([[Adelaide]])
*[[Slika:Flag of Western Australia.svg|25x15px]] [[Zapadna Australija]] (WA) ([[Perth]])
*[[Slika:Flag Australia tasmania.png|25x15px]] [[Tasmanija]] (TAS) ([[Hobart]])
 
=== Teritoriji na kopnu ===
 
*[[Slika:Flag of the Australian Capital Territory.svg|25x15px]] [[Teritorij Australskog glavnog grada]] (ACT) ([[Canberra]])
*[[Slika:Flag of the Northern Territory.svg|25x15px]] [[Sjeverni teritorij]] (NT) ([[Darwin]])
*[[Slika:Flag of the Australian Capital Territory.svg|25x15px]] [[Jervis Bay teritorij]]
 
Od [[1926]]. postojala je [[Središnja Australija]], dok [[1931]]. nije spojena sa [[Sjeverni teritorij|Sjevernim teritorijem]].
 
=== Vanjski teritoriji ===
 
*[[Slika:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otoci Ashmore i Cartier]]
*[[Slika:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Australski antarktički teritorij]]
*[[Slika:Flag of Norfolk Island.svg|25x15px]] [[otok Norfolk]]
*[[Slika:Flag of Christmas Island.svg|25x15px]] [[otočje Christmas]]
*[[Slika:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[otočje Cocos]]
*[[Slika:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Coral Sea Islands]]
*[[Slika:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[otoci Heard i McDonald]]
 
 
==Promet==
 
Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Adelaide]], [[Brisbane]], [[Cairns]], [[Darwin]], [[Devonport]], [[Fremantle]], [[Geelong]], [[Hobart]], [[Launceston]], [[Mackay]], [[Melbourne]], [[Sydney]], [[Townsville]].
 
== Gospodarstvo ==
Australija posljednjih godina ima jedno od najuspješnijih gospodarstava u svijetu. Odlikuje ga visok rast, nizak stupanj inflacije, [[ekonomija]] temeljena na niskim kamatnim stopama, pa se očituje živost kao nikad prije. Državna administracija je učinkovita, postoji fleksibilno tržište radne snage i konkurentan poslovni sektor.
Zbog obilja prirodnih izvora bogatstava Australija je uživala visok životni standard još od [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]]. Razmjerno je mnogo uloženo u društvenu infrastrukturu, uključujući i obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i promet.
 
Na području australske radne snage zabilježen je napredak u posljednjih deset godina, što je dovelo do povećanja produktivnosti tijekom devedesetih godina. Složen i centraliziran industrijski sustav, temeljen na načelima nagrađivanja, razvio se u decentraliziran sustav u kojem brojni radnici sklapaju radne ugovore kojima se postižu sve bolji rezultati rada.
 
== Prirodni okoliš ==
Australija obiluje različitim biljnim i životinjskim vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu.
Australske biljke i životinje su se razvile u odvojenosti od drugih dijelova svijeta. Kada se prethistorijski kontinent [[Gondvana|Gondvana]] odvojio prije otprilike 160 milijuna godina, Australija se spojila s [[Antarktika|Antarktikom]] i zaplovila prema [[Južni pol|Južnom polu]] gdje su glečeri stvorili barijeru između ovog i ostalih kopnenih dijelova.
 
Tijekom proteklih 45 milijuna godina Australija se počela sve više odmicati od [[Antarktika|Antarktika]] i kretati prema [[Ekvator|ekvatoru]], te je postajala sve toplija i suša. Prije oko 35 milijuna godina, u hladno i vlažno doba tercijara nastale su guste šume eukaliptusa.
 
Današnji australski eukaliptus čini više od polovice ukupne količine šuma eukaliptusa u svijetu.
Australski [[Tobolčari|tobolčari]] imaju drugačiju strukturu kromosoma od svih drugih sisavaca u svijetu. Za njih je karakteristično da svoje mladunce doje u tobolcu.
 
Poput eukaliptusa, tobolčari su se na različite načine prilagodili ekološkim uvjetima Australije. Prvi [[tobolčari]], klokani, su se pojavili prije oko 15 milijuna godina. Postoje znatne razlike u njihovoj veličini i načinu prilagodbe. Tropski klokani žive na granama drveća dok se većina svojom izdržljivošću i snagom prilagodila uvjetima života u suhom grmlju.
 
Globalnim zatopljenjem došlo je do otapanja glečera, ocean se počeo podizati na sadašnju razinu i došlo je do odvajanja Nove Gvineje i [[Tasmanija|Tasmanije]]. Ravnu obalu su prekrile kolonije koralja stvarajući [[Veliki koraljni greben]] u [[Queensland|Queenslandu]].
 
Još uvijek se u divljini može naći velik broj prethistorijskih biljaka. Veliko drveće “antarktičke” paprati uglavnom raste u vlažnim, sjenovitim usjecima južnih grebena. Cycad palme se u slojevima uzdižu do srebrnkastih eukaliptusa duž jugozapadne obale. Rijetki ostaci starih stijena iz ranijih geoloških razdoblja mogu se pronaći u nekim malim, ali posebnim staništima poput napuštenih kanjona.
U posljednjih 200 godina poljoprivreda je uništila brojna prirodna staništa, a pošasti poput lisica i [[zečevi|zečeva]] uzrokovale su izumiranje nekih endemskih vrsta. Australija se danas na temelju znanstvenih činjenica i postojećih zakonskih odredbi uspješno bori s ovim problemima.
Australci brinu o svom jedinstvenom okolišu.
 
== Povijest ==
''Glavni članak: [[Povijest Australije]]''
=== Povijest domorodaca (Aboridžina) ===
''Glavni članak: [[Aboridžini]]''
 
Riječ "aboridžin" znači "od početka", a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko [[Indonezija|Indonezijskog]] otočja došli iz [[Azija|Azije]]. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu [[kameno doba|kamenog doba]]. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. [[Koža]] im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im [[Koplje]] i [[bumerang]] – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacaća.Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće.
 
Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova.
 
Zanimljiva je teorija da se Aboridžini mogu sporazumijevati telepatski. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, [[Alkohol|alkohol]] i zarazne bolesti, te opijum što je došao s prvim [[Kinezi]]ma. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorocima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od [[1967]]. godine postali su ravnopravni građani, vraća im se oduzeta zemlja, a australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove [[Kultura|kulture]] i [[Tradicija|tradicije]].
 
[[Slika:Zastava_Aboridžina.PNG|thumb|Zastava Aboridžina]]
Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje:crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol [[Sunce|Sunca]].
 
=== Engleska kolonizacija ===
U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (Terra australis incognita). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Vaes de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "Terra Incognita". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]].
 
Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac [[James Cook]] podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na [[Havaji]]ma od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su [[24. travnja]] [[1770]]. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada [[Sydney]]a i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] kolonijalnim posjedom.
[[Slika:Flinders_View_of_Port_Jackson_taken_from_South_Head.jpg|thumb|Port Jackson, kako su ga vidjeli prvi doseljenici]]
Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. [[26. siječnja]] [[1788]]. u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).
 
Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz Engleske. Sve do sredine 19. stoljeća useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak [[zlato|zlata]] u današnjoj saveznoj državi [[Victorija]] potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u rudare, ovčare, ratare.
 
Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942]]. bombardirali [[Darwin]] na sjeveru zemlje. Australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.
 
{{Oceanija}}
[[Kategorija: Australija| ]]
 
[[bg:Австралия]]
[[cy:Awstralia]]
[[da:Australien]]
[[de:Australien]]
[[et:Austraalia]]
[[el:Αυστραλία]]
[[en:Australia]]{{Link FA|en}}
[[es:Australia]]
[[eo:Aŭstralio]]
[[fr:Australie]]
[[ga:An Astráil]]
[[ko:오스트레일리아]]
[[hi:ऑस्ट्रेलिया]]
[[id:Australia]]
[[it:Australia]]
[[he:אוסטרליה]]
[[kw:Ostrali]]
[[la:Australia]]
[[lt:Australija]]
[[hu:Ausztrália]]
[[ms:Australia]]
[[nl:Australië (land)]]
[[ja:オーストラリア]]
[[no:Australia]]
[[nds:Australien]]
[[pl:Australia]]
[[pt:Austrália]]
[[ro:Australia]]
[[ru:Австралия]]
[[simple:Australia]]
[[sl:Avstralija]]
[[fi:Australia]]
[[sv:Australien]]
[[th:ประเทศออสเตรเลีย]]
[[tpi:Ostrelia]]
[[uk:Австралія]]
[[zh:澳大利亚]]
[[zh-min-nan:Ò-tāi-lī-a]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Australija"