|'''[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
|-
|'''Trajanje Službe:'''
|[[1829]]-[[1837]]
|-
|'''Prije njega:'''
|[[John Quincy Adams]]
|-
|'''Nakon njega:'''
|[[Martin Van Buren]]
|-
|'''Datum rođenja:'''
|[[15. ožujka]] [[1767]].
|-
|'''Mjesto Rođenja:'''
|[[Waxhaw]], [[Južna Karolina]], [[SAD]]
|-
|'''Datum smrti:'''
|[[8. lipnja]] [[1845]].
|-
|'''Mjesto smrti:'''
|[[Nashville]], [[Tennessee]], [[SAD]]
|-
|'''Nacionalnost:'''
|Amerikanac
|-
|'''Supruga:'''
|[[Rachel Donelson Robards Jackson]]
|-
|'''Stranka:'''
|''[[Demokratska stranka]]''
|}
{{tab-predl}}
'''Andrew Jackson''' ([[Waxhaw]], [[15. ožujka]] [[1767]]. - [[Nashville]], [[8. lipnja]] [[1845]].) je [[SAD|američki]] vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. [[predsjednik SAD]] te osnivač današnje [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]].
Jackson je rođen u porodici siromašnih [[Škoti|škotsko]]-[[Irci|irskih]] doseljenika na području današnje [[Južna Karolina|Južne Karoline]]. Kao trinaestogodišnjak se priključio [[Kontinentalna vojska|Kontinentalnoj vojsci]] za vrijeme [[Američki rat za nezavisnost|američkog rata za nezavisnost]] te služio kao kurir. Bio je zajedno s bratom zarobljen od strane [[UK|britanske]] vojske te pretrpio teška zlostavljanja te dobio ožiljke koje će nositi do kraja života. Brat, kao i ostatak porodice mu je umro od gladi, bolesti i drugih posljedica rata. Zbog svega toga je Jackson stekao trajnu mržnju prema svemu što je britansko, kao i prezir prema američkoj [[aristokracija|aristokraciji]] iz velikih gradova na atlatnskoj obali, koju je držao previše "pokvarenom" britanskom kulturom.
Godine [[1787]]. Jackson se preselio u [[Tennessee]], granično područje koje će ubrzo postati nova država [[SAD]]. Iako se od obrazovanja mogao pohvaliti jedino čitanjem nekoliko pravnih knjiga, postao je uspješan i ugledan advokat. Na temelju toga je postao prvi [[Zastupnički dom SAD|zastupnik]] Tennesseeja u Kongresu, a kasnije i prvi [[Senat SAD|senator]].
Tu je karijeru napustio kako bi postao sudac [[Vrhovni sud Tennesseeja|Vrhovnog suda u Tenneseeju]], ali i pukovnik u državnoj miliciji. Kada je godine 1812. izbio [[Anglo-američki rat|rat između SAD i Velike Britanije]], američke regularne snage su bile previše zaposlene da bi se mogle uspješno suprotstaviti indijanskim plemenima na zapadnoj granici. U jednom od njih - [[Pleme Creek|plemenu Creek]] - izbio je građanski rat između pro-britanske i pro-američke frakcije, te se prelio u sukob s američkim doseljenicima. Jackson je imenovan za komandanta milicijskih snaga koje su morale riješiti taj problem u kampanji kasnije poznatoj kao [[Creek rat]]. Jackson se iskazao kao vješt vojskovođa, koji je zaveo čvrstu disciplinu u redove milicije te izvojevao veliku pobjedu kod [[Horseshoe Bend, bitka kod|Horseshoe Benda]], temeljem koje je pleme Creek cijelu današnju Alabamu prepustilo SAD-u.
Još veću slavu je Jacksonu donijela blisatava pobjeda nad britanskim ekspedicionim korpusom kod [[New Orleans, bitka kod|New Orleansa]] [[1815]]. godine. Iako, s obzirom na prethodno sklopljeni [[sporazum u Ghentu]] posve beznačajna u vojnom, političkom i svakom drugom pogledu, ona je mnogo učinila da se anglo-američki rat tretira kao pobjeda u budućim američkim udžbenicima historije. Samog Jacksona je ta pobjeda učinila jednim od najpopularnijih Amerikanaca svog doba.
Godine [[1817]]. je Jackson, sada general, dobio naredbu da osigura južnu granicu [[Georgia|Georgije]] od upada [[Seminola]] Indijanaca, odnosno da spriječi da [[Florida]] - tada pod španskim suverenitetom - postane utočište za robove. Jackson je, goneći Seminole, prešao špansku granicu, svrgnuo tamošnjeg guvernera i uveo američku okupacijsku vlast. Oslabljena Španija nije imala izbora nego da prizna ''status quo'' i posebnim ugovorom preda Floridu SAD-u. Jackson je postao prvi guverner Floride kao američke teritorije.
Godine [[1824]]. Jackson se kandidirao za predsjednika SAD, ali je poražen od [[John Quincy Adams|Johna Quincyja Adamsa]]. Ti su izbori označili konačni raspad dotada vladajuće [[Demokratsko-republikanska stranka SAD|Demokratsko-republikanske stranke]]. Jackson je postao vođa frakcije nezadovoljnika koja će postati Demokratska stranka.
Godine [[1828]]. Jackson je kao prvi demokratski kandidat u historiji vodio izuzetno oštru kampanju, prilikom koje je vješto koristio činjenicu da se većina elektora bira od strane birača, a ne državnih skupština, kao i sve većem udjelu graničnih zapadnih država među stanovništvu i [[Elektorski kolegij SAD|elektorskom kolegiju]]. Kao [[Populizam|populist]] je koristio svoje skromno porijeklo i optužio predstavnike "istočne" aristokracije da ne mogu brinuti o interesima naroda. Rezultat svega je bila uvjerljiva pobjeda.
Odmah po dolasku na vlast, Jackson je otpustio sve federalne službenike i zamijenio ih svojim pristašama te tako ustanovio tzv. [[sistem plijena]] koji će biti temeljem američke kadrovske politike u 19. vijeku. Jackson se istakao i svom oštrom otporu te uspješnom ukidanju federalne centralne banke - koju je smatrao oruđem "istočnjačke" financijske aristokracije. Godine [[1830]]. Jackson je bio jedan od ključnih zagovornika [[Indian Removal Act|Zakona o premještanju Indijanaca]] kojim su [[Cherokee]]ji i druga indijanska plemena nasilno prmještena preko Mississipija kako bi se stvorilo što više zemlje za bijele doseljenike.
Godine 1832. se Jackson, iako južnjak i pristaša slabe federalne vlade, suprotstavio nastojanjima Južne Karoline da nulificira federalne carine u tzv. [[Nulifikacijska kriza|nulifikacijskoj krizi]]. Iste je godine na predsjedničkim izborima porazio predstavnika [[Vigovska stranka SAD|Vigovske stranke]] [[Henry Clay|Henryja Claya]].
Nakon isteka drugog mandata, Jackson se povukao na svoje imanje [[Hermitage]] u [[Nashville]]u, odakle je ostao aktivan u politici kao zagovornik jedinstva američke nacije i protivnik secesije južnih država.