Schönbrunn: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: an:Palacio de Schönbrunn
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
[[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva]], je koncem 17. stoljeća odlučio obnoviti dvorac i načiniti ga rezidencijom austrijskih careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Francuski vrtni arhitekt Jean Trehet je 1695. godine oko palače zasadio [[francuski park]] s [[labirint]]om. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752.]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a (sjedinjenja svih umjetnosti).
 
God. 1775., za vrijeme carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]], Schönbrunn je na 60 metara visokom brdu okrunjen Glorijetom[[Glorijet]]om, izgrađenoj od kamena sa srušenog dvorca ''Neugebäude''. Carica je posvetila ova Glorijet habsburškoj moći i "Pravednom ratu" (katolička doktrina o ratu za pravdu ili istinu). Za caricu Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je izgradio seriju slikovitih ruina nazvanih "Rimske ruševine" ili "Ruševine Kartage" 1778. godine, ali i fontanu s obeliskom kao simbolom stabilnosti i opstojanja.
 
Nakon propasti Austro-Ugarskog carstva 1918. godine, novoosnovana austrijska vlada je sačuvala Schönbrunn kao muzej. Nakon Drugog svjetskog rata služio je kao sjedište Savezničke komisije za Austriju i smještaj malog britanskog garnizona. Kasnije se koristila za susret predsjednika SAD-a i SSSRa-a, [[John F. Kennedy|Kennedyja]] i [[Nikita Hruščov|Hruščova]] 1961. godine.