Historia Salonitana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
 
Treće po vremenskom redu pisano vrelo za odgovor na pitanje o [[Podrijetlo Hrvata|podrijetlu Hrvata]] povijesno je djelo ''Historia Salonitana'' [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]], nastalo oko polovice 13. stoljeća, dakle punih šest stotina godina poslije vremena o kojem u tim vijestima izvješćuje. Toma pripovijeda (u 7. glavi) da je [[Salona]], metropola [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]], razorena u doba Gota. Tada su [[Goti]] pod svojim vojvodom [[Totila|Totilom]] dolazeći iz predjela današnje Njemačke i Poljske krenuli u Italiju i na tom putu stigli u Dalmaciju. Sam Totila napadao je Salonu i pustošio [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]]. S njim je došlo sedam ili osam rodova plemića (lat. ''septam vel octo tribus nobilium'') iz Poljske (lat. ''de partibus Poloniae''). Njima se dopala [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatska]], planinska zemlja u zaleđu Dalmacije, i njihov im je vojvoda dopustio da je zaposjednu i da ostanu ondje. Toma kaže da se Hrvatska u starini zvala Kuretija po narodu Kureta ili Koribanata. Za to da su Kureti u starini živjeli na Jadranu navodi svjedočanstvo rimskoga pjesnika Lukana.<ref name="Radoslav">Ivan Supičić (ured.), ''Hrvatska i Europa: Rano doba hrvatske kulture'', AGM, Zagreb, 1997.; Radoslav Katičić - O podrijetlu Hrvata</ref>
 
=== Doseljenje Hrvata ===
{{glavni|Dolazak Hrvata}}
 
S tim starosjediocima izmiješali su se doseljenici i novi gospodari iz Poljske i Češke (lat. ''de Polonia seu Boemia'') i postali su s njima jedan narod jednoga jezika. Dobili su i vlastite knezove, a zvali su se većinom [[Goti]], ali uz to još i [[Slaveni]], prema imenu što su ga sa sobom donijeli došljaci. Oni su napadali Latine u primorskim krajevima, a najviše Salonu, pa ju je gotski knez koji je vladao svom zemljom Slavena (lat. ''dux Gothus qui toti praeerat Sclavoniae'') u jednom velikom napadaju osvojio i razorio. Prema Tominu se kazivanju [[Hrvati]] dakle zovu po starim Kuretima, a Hrvatska po staroj Kureciji. Oni se zovu i [[Slaveni]] jer su njihovu vlast osnovali plemeniti rodovi doseljeni iz Poljske i Češke, a zovu se i [[Goti]] jer su ti doseljenici došli u Dalmaciju s [[Totila|Totilom]] i njegovom gotskom vojskom. Oni su tada zauzeli i zadržali planinski dio provincije, tamo se izmiješali sa starosjediocima, izgradili snažan narod i kneževsku vlast, i tek tada, dakle dosta vremena poslije dolaska s Totilom i Gotima, zauzeli i razorili Salonu. Ta je zapletena priča još zapletenija stoga što Toma na dva mjesta piše tako da se razumije kao da su Salonu razorili Goti u doba kad ih je Totila doveo kao osvajače u Dalmaciju.<ref name="Radoslav" />
 
=== Pokrštenje Hrvata ===
{{glavni|Pokrštenje Hrvata}}
 
Povjesničar [[Miho Barada]] na temelju ''Historie Salonitane'' od Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća. Prema Baradi, [[Hrvati]] su [[Dolazak Hrvata|doselili na jug]] kao [[arijanstvo|pokršteni arijanci]], a u novoj domovini su se odrekli toga krivovjerja (tj. pokatoličili). [[Toma Arhiđakon]] konstantno navodi kako su Hrvati došli na jug kao arijanci i naziva ih [[Goti]]ma. [[Ferdo Šišić]] je dokazao kako su dalmatinski romanski starosjedioci novodoseljenje Hrvate nazivali Gotima u podrugljivom smislu. Od Romana, taj je naziv prešao u staru hrvatsku kroniku, ''[[Ljetopis popa Dukljanina#Hrvatska redakcija|Kraljevstvo Hrvata]]'', odatle ga je preuzeo [[ljetopis popa Dukljanina|ljetopisac pop Dukljanin]] u 12. stoljeću, a od njega je to preuzeo Toma Arhiđakon. Ni u jednom od spomenutih spisa ne piše kako su [[Hrvati]] bili arijanci. To je vjerojatno zaključio [[Toma Arhiđakon]] jer je znao da su Goti bili arijanci. Kako Hrvati ipak nisu došli u novu domovinu kao kršćani svjedoče oni izvori, koji dokazuju, kako su Hrvati pokršteni u [[Hrvatska|svojoj današnjoj domovini]].
 
=== Granice Hrvatske ===