Razlika između inačica stranice »Pale Blue Dot«

Obrisana 4 bajta ,  prije 7 godina
m
sitne ispravke
(Nova stranica: Datoteka:Pale Blue Dot.png|250px|minijatura|desno|Promatrana s udaljenosti od 6 milijardi kilometara, Zemlja nalikuje sićušnoj točki (plavkasto-bijela mrlja otprilike u sredin...)
 
m (sitne ispravke)
Letjelica je trenutačno u produženoj misiji s zadatkom lociranja i istraživanja granica Sunčevog sustava uključujući [[Kuiperov pojas]], [[Heliosfera|heliosferu]] i međuzvjezdani prostor.<ref name=en5/> Primarna misija završila je 20. studenog 1980. nakon preleta [[Jupiter (planet)|jupiterovog sustava]] 1979. i [[Saturn (planet)|saturnovog]] 1980. Prva je svermiska letjelica koja je napravila detaljne fotografije dva najveća planeta i njihovih [[Prirodni satelit|prirodnih satelita]].<ref name=en5/>
[[Datoteka:Voyager.jpg|250px|minijatura|desno|''Voyager 1'']]
Za Voyager 1 se prvotno očekivalo da funkcioniramfunkcionira samo tijekom susreta s Saturnom. Kada ga je [[1981.]] i prošao, Sagan je promovirao ideju da se letjelica iskoristi za jednu posljednju fotografiju Zemlje.<ref name=en8>{{Citiranje www
|naslov = It's our dot : For Carl Sagan, planet Earth is just a launch pad for human explorations of the outer universe
|url = http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/497286371.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Feb+25%2C+1995&author=Craig+Marley&pub=Waterloo+Region+Record&desc=It%27s+our+dot+%3A+For+Carl+Sagan%2C+planet+Earth+is+just+a+launch+pad+for+human+explorations+of+the+outer+universe&pqatl=google
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Istaknuo je da dobivena fotografija ne bi imala veliku znanstvenu vrijednost, budući bi Zemlja bila premala da bi Voyagerove kamere razlučile ikakve površinske detalje, već bi bila korisna kao perspektiva našeg mjesta u svemiru. Iako je ideja naišla na podršku u programu ''Voyagera'', većina se pribojavala da bi fotografiranje Zemlje u blizini Sunca dovelo do mogućnosti oštećivanja sondinih video sustava. Do kraja [[1989.]] kalibriranja instrumenata dodatno su odgodila stvaranje fotografije. Uz to, tehničari koji su bili zaduženi za pisanje i slanje radio nardebinaredbi ''Voyagera'' bili su otpušteni ili preusmjereni na druge projekte. Konačno, tadašnji administrator NASA-e [[Richard Trully]] založio se da se fotografija snimi.<ref name=en9>{{Citiranje www
|naslov = The Earth from the frontiers of the Solar system - The Pale, Blue Dot
|url = http://news.google.com/newspapers?id=_upSAAAAIBAJ&sjid=noEDAAAAIBAJ&pg=4800,1930437&dq=pale-blue-dot+-book&hl=en
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Dizajn zapovjedogzapovjednog niza koji se trebao poslati letjelici te izračuni vremena [[Ekspozicija|ekspozicije]] za svaku fotografiju izradili su znanstvenici Candy Hansen iz JPL-a i [[Carolyn Porco]] s [[University of Arizona]].<ref name=en10/> NASA-in tim odlučio je prvo fotografirati vanjske planete zbog straha da usmjeravanje kamere prema Suncu ne ošteti opremu što be onemogušiloonemogućilo snimanje drugih fotografija.<ref name=en13/> U razdoblju od [[14. veljače]] i [[6. lipnja]] 1990., ''Voyager 1'' je na Zemlju vratio 60 kadrova.<ref name=en1/><ref name=en9/><ref name=en20>{{Citiranje www
|naslov = Pictures of Earth by Planetary Spacecraft
|url =http://planetary.org/explore/space-topics/earth/pics-of-earth-by-planetary-spacecraft.html
}}</ref> Jedna od ovih slika prikazivala je Zemlju kao blijedu plavu točku na zrnatoj fotografiji.
 
Pale Blue Dot prikazana je i kao dio širokokutne snimke na kojoj je vidljivo i Sunce te dio svemira u kojem su se u to vrijeme nalazile Zemlja i Venera. SnimnkaSnimka je nadopunjena i s dvije uskokutne fotografije centrirane na same planete. Snimljena je s kamerinim najtamnijim filterom i najkraćom mogućom ekspozicijom (5 milisekundi) kako bi se izbjegla saturacija kamerine vidikonske cijevi raspršenom svjetlošću. Iako iz ''Voyagerove'' perspektive s ruba sustava Sunce djeluje maleno, i dalje je osam milijuna puta sjajnije od od najsjajnije zvijezde na Zemljinom nebu - [[Sirius]]a. Zrake oko Sunca su difrakcijski uzorak kalibracijske lampe koja je smještena ispred širokokutnog objektiva.<ref name=en11/> Slika je sastavljena od 640.000 individualnih piksela.<ref name=en9/> Na fotografiji, Zemlja je smještena na sredini jedne od [[Zraka (fizika)|zraka]] raspršenog svjetla koje su posljedica fotografiranja pri malom kutu između Sunca i Zemlje.<ref name=en1/><ref name=en21>Gonzalez, Guillermo; Richards, Jay Wesley (2004.). ''The Privileged Planet: How Our Place in the Cosmos is Designed for Discovery''. Regnery Publishing. str. X,224, 444. ISBN 0-89526-065-4.</ref><ref name=en9/><ref name=en22>{{Citiranje www
|naslov = Solar System Portrait - Earth as 'Pale Blue Dot'
|url =http://visibleearth.nasa.gov/view.php?id=52392
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Za razliku od drugih instrumenata, operacije kamere nisu autonomne već se kontroliraju tablicom parametara u jednom od računala - Flight Data Subsystem (FDS). Kako je tijek misije odmicao, fotografirani objekti postajali su sve udaljeniji zbog čega su djelovali sve bljeđi, iako su korištene duže ekspozicije. Kako se ''Voyager 1'' sve više odmicao od Zemlje, tako su mu slabile telekomunikacijske mogućnosti. Zbog toga je ograničen broj načina koje je mogao iskoritistiiskoristiti sustav za fotografiranje. Uz to, kamera je rotirana (blago pomicanje ili praćenje kojim se kompenziralo kratko vrijeme ekspozicije) kako se izbjegla zamazanost.<ref name=en37>{{Citiranje www
|naslov = Voyager 1 Narrow Angle Camera Description
|url =http://pds-rings.seti.org/voyager/iss/inst_cat_na1.html#inst_info
''Zemlja je jako mala pozornica u prostranoj kozmičkoj areni. Razmislite o rijekama krvi prolive od strane svih tih generala i careva da bi u slavi i trijumfu mogli postati trenutačni vladari dijelića točkice. Razmislite o beskrajnim okrutnostima stanovnika jednog kuta ovog piksela nad beznačajno različitim stanovnicima nekog drugog kuta. Kako su česti njihovi nesporazumi, kako su željni ubijati jedni druge, kako je strastvena njihova mržnja. Naši stavovi, naša zamišljena samovažnost, obmana da imamo nekakav povlašten položaj u svemiru, izazvani su od ove blijede svjetlosti. Naš planet je usamljena mrlja u velikom sveobuhvaćajućem kozmičkom mraku. U našem mraku - u cijelom ovom prostranstvu - ne postoji naznaka da će nam pomoć doći od drugdje da nas spasi od nas samih.''
 
''Zemlja je jedini poznati svijet, za sada, koji ima život. Ne postoji nigdje drugdje, barem ne u bližoj budućnosti, gdje bi naša vrsta mogla migrirati. Posjetiti, da. Naseliti, još ne. Sviđalo nam se ili ne, za sada, Zemlja je gdje je zauzimamo svoj položaj. Rečeno je da je astronomija iskustvo koje izaziva skromnost i gradi karakter. Vjerojatno ne postoji bolja demonstracija apsurdnosti ljudske taštine od ove udaljene slike našeg sićušnog svijeta. Za mene, naglašava našu odgovornost za obzirnijim međusobnim odnosima te da sačuvamo i pazimo blijedu plavu točku, jedini dom koji smo ikad poznavali.''
|[[Carl Sagan]], ''[[Pale Blue Dot (knjiga)|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', reizdanje 1997., str. xv–xvi}}