Hrvatski božićni običaji: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
[[Došašće]] ili advent vrijeme je priprave za [[Božić]]. Do [[16. stoljeće|16. stoljeća]], trajalo je 6 tjedana, a od tada traje 4 tjedna. Predvladavaju osjećaji iščekivanja, [[nada|nade]] i čežnje. Ključne osobe u došašću su [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivan Krstitelj]] i [[Blažena Djevica Marija]]. Sv. Ivan Krtitelj preteča je Isusova dolaska i priprema narod za [[Isus]]ovo djelovanje te je poveznica između [[Stari zavjet|Staroga]] i [[Novi Zavjet|Novoga Zavjeta]]. Blaženoj Djevici Mariji posvećuje se rane jutarnje [[Misa|sv. mise]] – [[zornica|zornice]], koje su vrlo raširene u hrvatskom vjerničkom puku, pogotovo u sjevernim krajevima. Počinju prije [[zora|zore]], dok se još nije razdanilo. Imaju svečan ugođaj. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje. Neke od poznatijih su: "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male". U tim adventskim pjesmama izražava se [[radost]] skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje se poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji.
 
U pojedinim krajevima u različito vrijeme počinju prave priprave za Božić. U nekim krajevima [[BIHBosna i Hercegovina|BiH]], gdje žive [[Hrvati]], priprema počinje već na dan [[Katarina Aleksandrijska|sv. Katarine Aleksandrijske]] [[25. studenog]]. Od tada do Božića nema više [[vjenčanje|vjenčanja]] i većih [[proslava]] uz što postoji i izreka: "Sveta Kata zatvara vrata".<ref>Marković, Tomo: Božićni običaji Hrvata u Bosni i Hercegovini, Etnografska istraživanja i građa II, Zagreb 1940.</ref>
 
=== Adventski vijenac ===
Redak 24:
U selima oko [[Zagreb]]a na sv. Barbaru također dolaze čestitari, koji se ponegdje zovu i barbaroši ili položajeki. Dođu domaćinu u [[kuća|kuću]], sjednu i kažu na [[kajkavsko narječje|kajkavskom narječju]]: "Da bi vam tak trdo kvočke sedile kak' mi."
 
U južnoj Dalmaciji na [[Pelješac|PešeljcuPelješcu]] i u [[Konavle|Konavlima]] priprema se varica od više vrsta [[žitarica]]. Svatko pojede dio uz riječi: "Koliko zrna, toliko uboraka".
 
U [[Vratišinec|Vratišincu]] u [[Međimurje|Međimurju]], [[djeca]] su obilazila od kuće do kuće i recitirala: "Sedam, sedam, posedam. Slavu Bari pozdravljam. Dej vam Bog pijičev, voličev, teličev, puričev, praščiće, račiće, kruha i vina, božega mira pak največ." Domaćini su ih darivali [[orah|orasima]], suhim [[šljiva]]ma, kockama [[šećer]]a i [[lješnjak|lješnjacima]].
Redak 53:
 
=== Djetinjci, materice i očići ===
Ovi običaji događaju se u tri tjedna prije Božića. U južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], na djetinjce stariji ljudi traže, da im djeca darivaju [[voće]] kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od [[žena]], a na očiće otkupnina od [[muškarac]]a. Običaji postoje u [[Dalmatinska zagoraZagora|Dalmatinskoj zagoriZagori]], [[Sinjska krajina|Sinjskoj krajini]], kod Bunjevaca u Bačkoj i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BIH]]. Otkupninu većinom čine [[slatkiši]], orasi, lješnjaci i drugo uglavnom suho voće. Bližoj [[Rodbina|rodbini]] darivali su se i rupčići, maramice. Posebno je svečano kada [[zet]] prvi put posjeti [[punica|punicu]]. Ponegdje su se darivale jabuke u koje su bile umetnute [[kovanice]].
 
=== Dan sv. Tome ===